OakOak http://goo.gl/HXGczd

Jučerašnju izjavu ministra unutrašnjih poslova da je “policija nepobitno utvrdila da je bilo falsifikovanja lične karte Andreja Vučića” teško je tretirati ozbiljno. Uostalom, ovo važi i za mnoge druge njegove izjave i postupke. Ipak, kao odgovorni građani, dužni smo da razjasnimo neke stvari – ko i u kom postupku može da utvrđuje da li je nečija lična karta falsifikovana i koje su posledice takvog ponašanja.

Falsifikovanje javne isprave, a lična karta jeste javna isprava, predstavlja teži oblik jednog od krivičnih dela protiv pravnog saobraćaja. Zaprećena kazna za ovo krivično delo je čak do pet godina zatvora. Nedozvoljenu radnju predstavlja pravljenje lažne isprave; preinačenje prave isprave u nameri da se takva isprava upotrebi kao prava; upotrebljavanje lažne ili preinačene isprave, kao i nabavka ovakve isprave radi njene upotrebe. Ministar očigledno veruje da je u slučaju Andreja Vučića u pitanju pravljenje lažne javne isprave i to potvrđuje svojom izjavom u kojoj kaže da „da su grafolozi nepobitno utvrdili da je falsifikovan Vučićev potpis, ali i da postoji razlika u slici i serijskim brojevima na ličnoj karti“.

Kako bismo zadržali minimum ozbiljnosti u javnom govoru, moramo reći opštepoznatu činjenicu – krivična odgovornost se utvrđuje pred sudom u krivičnom postupku i nikako drugačije. Ona se ne utvrđuje pred izvršnim vlastima. U sudskom postupku svoju reč mogu imati i grafolozi, ali njihovo privatno mišljenje dato ministru unutrašnjih poslova je bez posebne važnosti. Međutim, to nije sve, ministar ide i korak dalje kada kaže da se “tu neće zaustaviti i da će se truditi da se razotkrije ko su osobe koje su omogućile upis u registre sa takvom ličnom kartom”. Ovim korakom ministar potvrđuje spremnost da se založi da njegova lična odluka ima pravne posledice i u nekom drugom pravnom postupku, recimo u onom u kome bi se zahtevalo brisanje firme iz registra koja u Agenciji za privredne registre glasi na ime građanina Andreja Vučića i to upravo zbog toga što je ona registrovana na osnovu lažne javne isprave. Lažne prema ličnim merilima ministra unutrašnjih poslova.

Iz onoga što smo do sada saznali jasno je da nikakvog pravnog postupka u slučaju sporne lične karte nije bilo i da se samim tim nije ni utvrđivalo ni utvrdilo da je javna isprava građanina Vučića falsifikovana. Odnosno, postoji samo jedna nepobitna činjenica – kako to ministar voli da kaže – a to je da imamo posla sa lažnim sudskim postupkom, a ne sa lažnom javnom ispravom. Nije to prvi put da je supstitut za sudski postupak mišljenje ministra. Tako svim greškama i blamažama ministra Stefanovića upisujemo i jučerašnji stav – sudski postupak, to sam ja. To nije loše znati ako vam zatreba sudska zaštita: ministar je strog, pravičan, brz i po sopstvenoj tvrdnji donosi “nepobitne” odluke. Pogotovo kada se ispostavi da premijerov brat ima ogroman poreski dug. To je, priznaćete, sistem koji građani zemalja u kojima je nepotrebna podela vlasti mogu samo da požele. Bili bismo nezahvalni kritizeri kada bismo tražili više od toga.

Peščanik.net, 27.11.2014.


[ssba-buttons]
The following two tabs change content below.
Sofija Mandić je rođena 1986. u Novom Sadu. Diplomirana je pravnica i aktivistkinja za ljudska prava. Radi u Centru za pravosudna istraživanja, a prethodno je bila angažovana u Beogradskom centru za bezbednosnu politiku i Nacionalnom demokratskom institutu. Članica je Upravnog odbora Centra za podršku ženama i generalna sekretarka Peščanika. Sa Peščanikom sarađuje od 2007, kao učesnica u radijskim emisijama, a zatim i kao autorka tekstova. Koautorka je brojnih analiza o vladavini prava, stanju ljudskih prava u Srbiji i njihovoj perspektivi. Neke od skorašnjih su: Rad sudova tokom epidemije zarazne bolesti COVID-19 (OEBS, 2021), Vladavina prava kroz Poglavlje 28 – zaštita prava potrošača i zaštita zdravlja (NKEU, 2020), Ljudska prava u Srbiji (BCLJP, 2018-2020), Naša urušena prava (FES, 2019), Uslovi za izbor i napredovanje sudija i tužilaca u pravnom obrazovanju (CEPRIS, 2018), Alternativni izveštaj o primeni UN Konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u Srbiji (Mreža SOS Vojvodina, 2018), Alternativni izveštaj o primeni Konvencije Saveta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama u Srbiji (Mreža SOS Vojvodina, 2018), Skorašnji Ustav Srbije – rodna perspektiva (Ženska platforma za razvoj Srbije, 2017). Kao predstavnica civilnog društva učestvuje u procesu izrade komentara i mišljenja na nacrte izmena Ustava iz 2006.

Latest posts by Sofija Mandić (see all)