Bordžije zlatnog doba
Otrovi su amalgam koji drži na okupu smirene zombije. Sve dok ne stigne sveta košava, vetar Podunavlja i Pomoravlja, uzaludni čistač istočne Srbije i Šumadije od gadnog ustajalog zraka.
Otrovi su amalgam koji drži na okupu smirene zombije. Sve dok ne stigne sveta košava, vetar Podunavlja i Pomoravlja, uzaludni čistač istočne Srbije i Šumadije od gadnog ustajalog zraka.
U poslednje vreme sam bio na nekoliko skupova na kojima se govorilo o tome kako će energetska kriza izazvana ratom u Ukrajini uticati na energetsku tranziciju na Zapadnom Balkanu.
Usled rasta temperature, biljne i životinjske vrste, kao i ljudi, kreću se ka hladnijim predelima. Taj egzodus je već u toku i počinje da ugrožava biološku i političku stabilnost.
Da li su naše države sposobne za efikasne intervencije na više frontova, od klimatskih promena i zaštite javnog zdravlja, do inovativnih tehnologija i obnove srednje klase?
Propeleri električnih turbina na planinskom grebenu koji se vidi s mog prozora danas se brzo okreću. Vetar posle oluje je jak i unosi nove kilovate u mrežu bez ikakvog ulaganja.
Klimatska kriza nije jedina opasna posledica naše zavisnosti od nafte. Ona je uzrok svih novijih sukoba na Bliskom istoku, a njen duboki uticaj vidi se i u višestrukim vezama nafte i rata u Ukrajini.
To je najveće nenaseljeno područje i najveći rezervoar pitke vode u našoj zemlji, gde se kao na traci smenjuju pećine, šume, takozvani strogi prirodni rezervati i drugi spomenici prirode.
Ponekad je peščana oluja tako gusta da oboji celo nebo u narandžasto. Čak i ako zatvorite sve prozore, stolovi i podovi biće prekriveni peskom koji prolećni vetar donosi iz pustinje Gobi.
Čak i ako je ne koristimo za dobijanje električne energije pomoću solarnih panela, sunčeva svetlost može da greje i osvetljava naše zgrade. U pitanju je takozvana pasivna arhitektura.
Prošle godine RERI je protiv Ziđina podneo krivičnu prijavu zbog zagađenja reke Pek. Tužilaštvo je nedavno potvrdilo izvršenje ovog krivičnog dela i naložilo Ziđinu da uplati 8.000 evra u budžet Srbije.
Sud u Prokuplju je doneo odluku kojom je prekršajni nalog protiv Snežane Ilić zbog učešća u protestima protiv Rio Tinta stavljen van snage i utvrđeno da se postupak protiv nje ne može voditi.
VIDEO – Nova tribina Nije Filozofski ćutati, govore Vladimir Stevanović (SANU), Ratko Ristić (Šumarski fakultet), Milan Ćulibrk (NIN), Ognjen Radonjić (Filozofski fakultet), Rambo Amadeus.
Izgradnja derivacionih mini-hidroelektrana pokreće ne samo pitanje životne sredine već i socijalne održivosti, opstanka lokalnih zajednica kojima se oduzima voda bez koje one ne mogu da prežive.
Kako je to lako. Do juče ga je bilo, a od danas ga više nema. Mislim na Rio Tinto. Predsednica vlade pljesnula je dlanom o dlan i rekla – gotovo. Baš kao na kraju priče: čiča-miča i gotova priča.
Međunarodni sporazumi imaju suprematiju nad našim propisima, to jest veću pravnu snagu i prednost nad srpskim zakonima.
Srbija može dugovati odštetu Rio Tintu po međunarodnom pravu, čak i ako takvo pravo ne postoji po srpskom pravu i čak i ako između države i Rio Tinta ne postoji nikakav ugovor.
Protesti u Srbiji u poslednjih nekoliko meseci pokazuju da motive pobune i protesta treba tražiti u rastućem uverenju građana da imaju pravo na kvalitetniju i nezagađenu životnu sredinu…
Postoji nova zanemarena nauka, ekologija zdravlja (disease ecology), koja omogućuje razumevanje interakcija između divljih i domaćih životinja, između ekosistema i njihovih posledica po čoveka.
Borba za životnu sredinu ne može da se odvija mimo političke i klasne borbe, niti je „apolitična“ pozicija moguća u društvu koje se svesno prepušta izrabljivanju i zagađenju.
Ne treba a priori odbaciti ideju eksploatacije jadarskog litijuma, jer ona može izgledati potpuno drugačije. Na primer, kao u Boliviji, zemlji sa najvećim procenjenim zalihama litijuma na svetu.
Ekološki populizam uznemirenost javnosti zbog klimatske krize kanališe u prezir prema elitama, stare ideje prirode i naroda, zahteve za proterivanje imigranata i jačanje nacionalnih granica.
Talas publikacija istoričara i klimatskog aktiviste Andreasa Malma – tri knjige za godinu dana – možemo tumačiti kao izazov samozadovoljnom istorijskom sagledavanju našeg sadašnjeg stanja.
Kompanija Ziđin ekspropriše imovinu naših građana, a to će činiti i Rio Tinto. Dok povodom zahteva za ocenu ustavnosti Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima – Ustavni sud mudro ćuti.
Isti sumnjivi kapital i desničarske organizacije odgovorni za brexit pokrenuli su populistički revolt protiv dekarbonizacije. Napad je počeo dok su lideri u Glazgovu još čestitali jedni drugima.
Evo svetogrdnog ili – ako hoćete – skarednog pitanja: zašto Mačva može da se dâ Rio Tintu, a Kosovo ne može Albancima? Molim čitaoca da obuzda gnev. Tražim samo malo strpljenja…
Intervju za TomDispatch – Predstavnici mnogih zemalja u Glazgovu na 26. Konferenciji UN-a o klimatskim promenama iznose planove za smanjenje emisija. Ti planovi su većinom neadekvatni…
Ova kompanija ima dugu i sramotnu istoriju od Papue Nove Gvineje do Namibije, od Mičigena u SAD do Madagaskara, od Kameruna do Indonezije. Navodimo sažetke optužbi protiv Rio Tinta.
Jeste, mogli su svi da se sretnu i na zoomu. Nije se desilo. Pa se i Vučić zaputio u Glazgov. I odande nam šalje sličice za spomenar. On sa Macronom. On sa Janšom. On sa Ramom. On sa…
Novi magazin – Neko bi mogao pomisliti da bi najbolje bilo da porezi ne postoje i da nema poreskih vlasti. To bi dodatno učinilo primamljivim utopijsko društvo u kojem se ne plaćaju porezi.
Blizu tri decenije svetske vlade se sreću jednom godišnje zbog zajedničkog odgovora na klimatsku krizu. Ove godine okupiće se u Glazgovu 31.10. Prošle godine skup je otkazan zbog pandemije.
Novi magazin – Sa društvenog stanovišta, koristi ulaganja u energiju koja ne zagađuje bi trebalo da budu bar jednake onima za prljavu energiju, ukoliko bi se uračunali svi troškovi zagađivanja.
Bitka za živote 800 krava i 200 konja na ispaši na visoravni Rakoš na Suvoj planini, koje je ugrozila suša i nedostatak organizovanog snabdevanja vodom, još nije završena…