Borba za opstanak Hong Konga
Hong Kong je 22 godine pravdao svoje postojanje spajajući zapadni neoliberalni globalizam sa kineskim autoritarnim kapitalizmom. Danas tu ulogu igra sama Kina, a ovaj grad je postao suvišan.
Hong Kong je 22 godine pravdao svoje postojanje spajajući zapadni neoliberalni globalizam sa kineskim autoritarnim kapitalizmom. Danas tu ulogu igra sama Kina, a ovaj grad je postao suvišan.
Nemam recept za ljudskost, samo znam kako je to: kada smo zajedno šetale poljima Suedendea i kad je crveno sunce ležalo na pšenici. Uprkos svim strahotama, svet je divan, a bez kukavica i slabića bio bi još divniji.
Džejms Bond je izmišljeni lik, ali ne previse udaljen od stvarnosti. Od Drugog svetskog rata SAD su postavljale svoje baze širom planete. Neke od njih su, kao baza Doktora Noa, na dalekim i izolovanim ostrvima.
U pokušaju da se shvati šta je pošlo naopako potrošeno je more mastila. Iz zbrke su se izdvojila dva narativa. Prvi je fokusiran na ekonomske promene. Drugi narativ prati različite promene u zapadnim društvima.
Kontrola migracija postaje glavni prioritet Evropske unije, koja je spremna da afričkim državama plaća za sprečavanje migranata da dođu u Evropu – ako je potrebno i po cenu upotrebe paramilitarnih jedinica.
Oligarhija i tehnokratija nisu suprotnost populizmu, već njegove bliznakinje: prva ograničava demokratiju da spase liberalizam, a druga guši liberalizam da spase demokratiju. I one jačaju jedna drugu.
Neoliberalizam je uništio staru američku radničku klasu, pritom transformišući Demokratsku partiju u svog saučesnika u ovom procesu. On je takođe suštinski reorganizovao iskustvo radničke klase.
Hirošima i bombardovanje japanskih gradova zapaljivim bombama bili su veliko zlo. Državničke dužnosti nalažu političkim vođama da takvo zlo izbegavaju.
U procesu u kojem se društvo oslobađa svojih istorijskih stega i prihvata nove grupe građana, nove standarde pravde i nove definicije građanske moralnosti, mnogoljudni društveni pokreti i protesti igraju presudnu ulogu.
Prvi i najrašireniji prigovor istopolnom braku jeste da je ovaj nemoralan i neprirodan. Drugi prigovor insistira na tome da je osnovna svrha državno odobrenog braka – razmnožavanje i podizanje dece.
Objavljivanje knjige What’s Left? Britanskog kolumniste Nika Koena poslužilo je kao povod za pretresanje pitanja kako levica treba da se odnosi prema ratu u Iraku i američkoj politici uopšte. Koen u svojoj knjizi sumira stanovište levičara koji podržavaju Bušovu administraciju, a njegov kolega, koji je u međuvremenu promenio poziciju, iznosi kritiku.
Poslednjih godina je primetno približavanje levice i islamizma. Međutim, i kratak osvrt na zamršenu istoriju njihovog odnosa dovoljan je da pokaže kako istorijskog opravdanja za takav savez nema, kao što ni na konceptualnom planu između ta dva stanovišta praktično nema dodirnih tačaka.