Songs for Kommeno
Zamišljam nekog srpskog muzičara koji bi u Srebrenici napravio poduhvat sličan Sommerovom.
Rođen 1972. u Jagodini, diplomirao na Filološkom fakultetu u Beogradu. Objavio tri knjige priča (Predosećanje građanskog rata, 2000; Dušanovac. Pošta, 2015; Lov na ježeve, 2015) i dva romana (Berlinsko okno, 2005; Pad Kolumbije, 2010). Bio je jedan od pokretača i urednik književnog podlistka Beton u dnevnom listu Danas od osnivanja 2006. do oktobra 2013. U decembru iste godine osnovao je sa Alidom Bremer list Beton International, koji periodično izlazi na nemačkom jeziku kao podlistak Tageszeitunga i Frankfurtera Rundschaua. Jedan je od urednika Međunarodnog književnog festivala POLIP u Prištini. Njegova proza dostupna je u prevodu na albanski, francuski, makedonski i nemački jezik.
Zamišljam nekog srpskog muzičara koji bi u Srebrenici napravio poduhvat sličan Sommerovom.
Dve izjave o Srebrenici Nikolića i Tadića, situirane su između ćosićevske strepnje i nade.
Novosti
Sajam knjiga je početak naprednjačke razgradnje kulturnih manifestacija u Beogradu.
Njegovo političko nasleđe predstavlja idealni okvir za ono što danas rade Nikolić i Dačić.
Odgovor Vladimiru Pavićeviću: Politika je opet prekoračila medijsku upotrebu sile.
On tvrdi da ga je Čanak tukao zato što je “beogradski ološ”. Uhapsite Čanka! Uhapsite Vlasija!
Novosti
Na tribini “Pekić, naš sagovornik” Aleksandar Jerkov je izgovorio svoj lament nad propašću velike srpske književnosti.
Fotografija dekonstruiše ideologiju da je urbano bilo suprotstavljeno Miloševićevoj politici, te da je njegov pad trebalo da predstavlja i pobedu urbanog nad ruralnim.
Novosti – Postoji uvreženo mišljenje u Srbiji da je Kusturica veliki umetnik i nacionalni brend.
Film Klip Maje Miloš izazivao je negodovanja u srpskoj štampi i pre nego što je došlo do aktiviranja ruske cenzure.
Zašto je Danilo Kiš potreban Dobrici Ćosiću – za proizvodnju novih nacionalnih vrednosti.
Novosti
Neki umetnici su odgovore potražili u duhovnom centru Kovilj, koji je vodio Porfirije, dok su drugi svog gurua prepoznali u Peranoviću.
Novosti
Ono što Veljko Đ. nije mogao ni da sluti dok je krao bicikl, bila je činjenica da će postati jedan od glavnih neprijatelja Srbije koji ruši njen ugled u svetu.
It is truly a giant leap from Seselj’s troops to a pro-European driving force.
Novog ministra kulture štampa najavljuje sledećim trejlerom: “On je poslastičar, poslužitelj, teoretičar, živa istorija automobilizma, trkač, erudita, sanjar…”
Novosti
Poslednjih meseci u javnosti, a pre svega na stranicama Politike, tinja sukob između dva krila SANU.
Na 17. godišnjicu genocida u Srebrenici, oglasili su se svi važni faktori u svetu, osim koalicionih partnera i državotvornih medija u Srbiji.
Novosti
Prvi put javnost je upoznata sa obrazovnim programom kroz koji je prolazila specijalna jedinica.
Potajno ste se nadali bar ministarstvu vojnom. Kada budete čuli tu mrsku reč kultura, osetićete najpre gađenje…
Događaji oko Ateljea 212 pokazuju da je došlo do napukline posred političke strukture: u DS-u i između institucija u gradu i republici.
Novosti
Ekshumacijama i ponovnim sahranama nikada kraja. Sada je na redu pepeo Nikole Tesle.
Emir Hodžić sa belom trakom oko ruke stoji na glavnom trgu u Prijedoru, dok se u dubini trga odvija svakodnevni život.
Novosti – Antiintelektualni stav Borisa Tadića stara je tekovina srpske politike.
Čuvari ustavne fikcije se ponašaju prema svojim kritičarima isto kao Mladić prema porodicama žrtava kada prelazi prstom preko vrata.
Novosti
U drugom krugu će pobediti evropsko lice Srbije sa Kosovom u gepeku.
Novosti
NSPM je najednom, poput Dveri koje su se zaklinjale da nikada neće postati partija, odlučio da uđe u predizbornu trku.
Lica političkih lidera ne mogu da se osmehnu dok izgovaraju svoje budućnosne šifre, već ostaju ukočena u nekoj grimasi.
Jagodina is a symbol of the failed idea to modernize Serbia which was promoted by Zoran Djindjic.
Jagodina je simbol velikog poraza ideje o modernizaciji Srbije koju je favorizovala Vlada Zorana Đinđića.
U Beogradu je otkriven spomenik koji treba da podmiri sve komemorativne potrebe zajednice.
Muslims are Ustashas, Croats are – also Ustashas, while Serbs are the victims.
Muslimani su ustaše, Hrvati – ustaše, a Srbi žrtve. I to je dosledno markiranje aktera bosanskog rata.