Vest da je Argus turs morao da otkaže putovanje za 1.500 ljudi nije privukla neku veću pažnju javnosti. Nekada bi novine bile prepune srceparajućih priča nesuđenih turista, ali dobro, da u to sad ne ulazimo.
Ovaj slučaj je, međutim, posebno zanimljiv zato što je apsolutni i jedini krivac za tu poslovnu havariju zbilja velikog formata – država Srbija. Tačnije, njen Direktorat za civilno – svim silama se opirem, ali ne uspevam da ne napišem – vazdupohlovstvo, a čitaoci će lako razumeti o čemu se radi. Pomenuti Direktorat, naime, bez ikakvog razloga i, štaviše, suprotno Zakonu o vazdušnom saobraćaju – tokom čijeg je usvajanja u Skupštini poslanik SNS Zoran Babić i napravio permutaciju koja će danima uveseljavati građane Srbije – nije izdao potrebne dozvole za čarter letove stranim aviokompanijama.
U stvari, reč je o nastavku starog spora između turističkih preduzeća i države zbog njenog pokušaja da se jedna državno-privatna, srpsko-arapska firma, Er Srbija, zaštiti od konkurencije. O tome je i na stranicama Peščanika već pisano, pa se time ovog puta nećemo baviti.
Ali ono čemu treba posvetiti pažnju i na šta treba naročito ukaz(iv)ati jesu posledice koja ovakvo ponašanje Vlade Srbije – jer iza toga nesumnjivo stoji Vlada – izaziva.
Najpre, radi se o teškom maltretiranju građana, odnosno o kršenju njihovih legalnih i legitimnih, što bi se reklo, prava (da za svoje pare letuju), kao i osnovnih ljudskih sloboda (da se kreću i putuju).
Drugo, radi se o grubom narušavanju ekonomskih sloboda i prava, o narušavanju principa jednakosti pred zakonom, tj. na tržištu. Pojedina preduzeća se stavljaju u privilegovan, a druga u podređen položaj. Ovima drugima naneta je direktna materijalna i moralna šteta. Ne samo što su pojedina domaća preduzeća izgubila zaradu, nego su se pokazala kao nesolidni partneri što, naravno, srozava njihov, ali i ugled naših kompanija u inostranstvu generalno. I umanjuje njihovu buduću zaradu.
Ovo, takođe, izaziva povećanje poslovnog rizika u Srbiji. Ta je „elementarna“ nepogoda mnogo nepredvidljivija od grada, od nje nema osiguranja, osim da se manete (ćorava) posla. To destabilizuje tržište novca, tj. kredita i povećava kamate.
Treća (grupa) posledica proističe iz svega prethodnog: nesigurnost privatne svojine, nepoštovanje ugovora, nepostojanje pravnog poretka. Sve u svemu – odsustvo pravne države.
Tako je, praktično jednim potezom, država srušila ono što je njen osnovni zadatak da radi i gradi – vladavinu prava.
„Pravimo od ekonomije pravo malo čudo“, izjavio je pre neki dan – doduše sa „bezbedne“ udaljenosti, iz Amerike – primijer Srbije Aleksandar Vučić.
Ako se ovako nastavi, međutim, biće to, ne čudo, nego monstrum.
Peščanik.net, 05.06.2015.
Srodni linkovi:
Miša Brkić – Dosoljeno i bljutavo
Miša Brkić – Čarter čarobiranje
Miša Brkić – Aerodrom opet prašta dugove Er Srbiji
Milutin Mitrović – Kapitalistički realizam
Miša Brkić – Nauk: Alitalia, Etihad i mi…
Miša Brkić – Državno nedonošče
Miša Brkić – Otkud dva ugovora s Etihadom
Miša Brkić – Let iznad marketinga
Miša Brkić: Jat – cena sahrane
Miša Brkić – S Jatom odlazi i socijalizam
- Biografija
- Latest Posts
Rođen 1953. u Zaječaru, završio pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike. Devedesetih i stalni saradnik mesečnika Demokratija danas. Godine 1998. dobija otkaz u Ekonomskoj politici; 1999. je među pokretačima Ekonomist magazina, gde je direktor i zamenik gl. i odg. urednika, a od 2001. gl. i odg. urednik; 2008. napušta EM sa Vladimirom Gligorovim, Predragom Koraksićem... Prelazi u Blic, gde je gl. ur. ekonomskog dodatka Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto urednika ekonomske rubrike. Godine 2011. je među osnivačima nedeljnika Novi magazin, gde je i danas zamenik gl. urednika.
Pisao za brojne novine u Jugoslaviji i Srbiji. Zajedno sa Mišom Brkićem urednik serije od 12 TV debata pod zajedničkim nazivom „Kad kažete…“ Fonda za otvoreno društvo, u Medija centru NUNS-a, prikazivanih na TV Studio B. Godine 2011. objavio knjigu Ispred vremena, o nedeljniku Ekonomska politika i reformskoj deceniji u SFR Jugoslaviji (1963-1973). Sa Dimitrijem Boarovim 2013. napisao knjigu Kako smo izgubili (Našu) Borbu. Jedan od autora izložbe "Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969-1980". Član Izvršnog odbora NUNS-a.
Latest posts by Mijat Lakićević (see all)
- Car (je) go 2 - 03/10/2019
- Juriš na nebo - 30/09/2019
- Vaterpolista na dnu bazena - 07/08/2019