Fašizacija Hrvatske već je izvedena
RSE: Današnje hrvatske novine donose vijest staru dvadeset godina.
Dubravka Ugrešić rođena je u Hrvatskoj. Završila je Filozofski fakultet u Zagrebu, a u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu bila je zaposlena dvadesetak godina. Napisala je tri knjige za decu, studiju o savremenoj ruskoj prozi, brojne članke o ruskoj književnosti, prevela je sa ruskog Borisa Pilnjaka i Danila Harmsa i uredila, između ostalog, antologiju ruske alternativne književnosti.
Objavila je knjige priča “Poza za prozu” (1978) i “Život je bajka” (1983), romane “Štefica Cvek u raljama života” (1981), “Forsiranje romana-reke” (1988), “Muzej bezuvjetne predaje” (1997), “Ministarstvo boli” (2004), “Baba Jaga je snijela jaje” (2008) i "Lisica" (2017), kao i zbirke eseja “Američki fikcionar” (1993), “Kultura laži” (1996), “Zabranjeno čitanje” (2001), “Nikog nema doma” (2005), “Napad na minibar” (2010) i “Europa u sepiji” (2013). Dela su joj prevođena na gotovo sve evropske jezike.
Predavala je na više američkih i evropskih univerziteta (pored ostalih, na univerzitetima Harvard, UCLA, Columbia, te na Slobodnom univerzitetu u Berlinu). Dobila je i više važnih književnih priznanja (Austrijsku državnu nagradu za evropsku književnost 1998; Nagradu za esej “Jean Améry” za celokupno esejističko delo 2012). Bila je finalista za Man Booker International Prize 2009, a esej “Karaoke kultura” bio je u najužem izboru za National Book Critics Circle Award for Criticism 2011. Godine 2016. dobila je Neustadt International Prize for Literature.
Živi u Amsterdamu.
Više o autorki na http://www.dubravkaugresic.com/.
RSE: Današnje hrvatske novine donose vijest staru dvadeset godina.
Razgovor povodom nove knjige Europa u sepiji, Fabrika knjiga 2013.
Fabrika knjiga je objavila novu knjigu eseja Dubravke Ugrešić: Europa u sepiji.
Fabrika knjiga: Je li ovo epoha praznih anđela? Koje poruke evropska sadašnjica šalje sutrašnjici?
Radio emisija 09.11.2012, govore: Dubravka Ugrešić i Miloš Ćirić.
– Oprostite, molim vas, gdje je tu… revolucija? – upitala sam glupo.
SA sveske: Evropski književni kanon je u dobroj formi. I predstavnici evropskoga književnog kanona većinom su – muškarci.
Sjede na stolicama raširenih nogu, s licima koja odaju puno pravo na osvojeni teritorij, s tijelima koja sugeriraju da su ovdje zaboli svoju zastavu.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Dubravka Ugrešić i Filip David.
Intervju sa Dubravkom Ugrešić za novi broj Reči: svi smo se obreli u tvrdom kapitalizmu i ne snalazimo se najbolje.
Opraštate u onom trenutku kada shvatite da nema dijaloga, jer dijalog i nije moguć; kada shvatite da cijeli problem leži u vama i vašim posve iluzornim očekivanjima.
Osjećam se kao da me je netko grubo izbacio iz moje sigurne prostorne i vremenske distance i protiv moje volje katapultirao unazad, u drugi prostor, u drugo vrijeme, u godinu 1991…
Radio emisija 22.04.2011, govore: Mirko Đorđević, Boris Dežulović, Marko Milanović i Dubravka Ugrešić.
Izašla je prva audio knjiga Peščanika: Napad na minibar Dubravke Ugrešić u izdanju Fabrike knjiga.
Petak, 10.09. u 18.00, Dubravka Ugrešić, Viktor Ivančić i Dejan Đokić potpisuju svoje knjige i druže se sa čitaocima u knjižari Beopolis.
Godine 1991, kada se raspadala Jugoslavija, u mojim rukama slučajno se našla početnica koja je lako mogla biti i moja.
Dubravka Ugrešić u intervjuu za zagrebački portal Kulturpunkt. Razovor vodila Darija Žilić.
Početnica je neka vrsta pasoša nekoliko generacija. Nekoliko generacija je čitav jedan – narod. Svatko ima svoju početnicu.
U vremenu visokotehnološke barbarizacije kao spasonosna slamka pojavljuje se Kultura.
Radio emisija 05.03.2010, gosti: Dimitrije Boarov, Srđa Popović, Vesna Pešić, Miljenko Dereta, Borka Pavićević, Dubravka Ugrešić.
Moj dečko je toliko bogat da ne mora da liže poklopac od euro-krema! – poručuje grafit s nekog sivog zida u nekom sivom naselju negdje na prostoru bivše Jugoslavije.
Dubravka Ugrešić za srpski tjednik Novosti, razgovor vodio Vladimir Arsenijević.
Minibar je dizajniran kao lutkina kuća za odrasle muškarce. Muškarci vole te svoje “unučiće”, u svakom obliku.
Radio emisija 23.10.2009, govore: Dubravka Stojanović, Ivan Kuzminović, promocija u Obrenovcu: Mirko Đorđević, Žarko Korać, Teofil Pančić; Dubravka Ugrešić čita Razglednice s ljetovanja.
Čovjek – ta podanička kreatura – najradije podiže spomenike svojim političarima.
Radio emisija 03.04.2009, govore: sociološkinja Vesna Pešić, pravnica Vesna Rakić-Vodinelić, profesor ekonomije Miodrag Zec i književnica Dubravka Ugrešić.
Potražite knjige Dubravke Ugrešić: Ministarstvo boli (drugo, prepravljeno izdanje), Muzej bezuvjetne predaje, Kultura laži, Nikog nema doma, Baba Jaga je snijela jaje, Zabranjeno čitanje, Forsiranje romana rijeke
Fini ljudi bore se za prava životinja, za prava homoseksualaca, za čisti zrak i zdravu hranu, protiv pokušaja komercijalizacije starih gradskih jezgri, na primjer.
Da, države su igračke za dječake, toys for boys. Najveća ironija — iako dječaci ne razumiju riječ “ironija” — leži u tome da u njihovim državicama ništa nije ni njihovo niti nezavisno.
Javni prostor, koji podrazumijeva pisana i prešutna pravila ponašanja, danas služi za egzibicioniranje osobne slobode. Svatko se bori za svoja osobna prava, malo tko poštuje tuđa.