Rođen 1938. u Beogradu, na Filološkom fakultetu diplomirao opštu književnost (1961), magistrirao (1972) romanistiku, na Filozofskom fakultetu doktorirao etnologiju (1983). Radio kao urednik u nekoliko izdavačkih preduzeća, u penziju otišao 2000. kao naučni savetnik Etnografskog instituta SANU. Predavač i gostujući profesor na univerzitetima u Francuskoj, Španiji, Nemačkoj, Italiji, Engleskoj, Sloveniji, Švajcarskoj i Poljskoj. Preveo desetak knjiga sa francuskog, najviše dela Rolana Barta i Žorža Bataja. Objavio 17 knjiga studija i eseja. Dobitnik je sledećih nagrada i priznanja: Herderova nagrada (2000), Orden viteza Legije časti (2001), nagrada Konstantin Obradović (2006), povelja Prijatelj lista Danas (2009), zvanje počasnog doktora Varšavskog univerziteta (2010), nagrada Vitez poziva (2010) i medalja Konstantin Jireček (2012). Biblioteku XX vek osnovao je 1971, a od 1988. je i njen izdavač. (Istorijat Biblioteke prikazan je u knjizi Dubravke Stojanović
Noga u vratima. Prilozi za političku biografiju Biblioteke XX vek, 2011)
Knjige: Književnost na groblju. Zbirka novih epitafa (1983); Divlja književnost. Etnolingvističko proučavanje paraliterature (1985, 2000);
Vreme znakova (1988);
Erotizam i književnost. Markiz de Sad i francuska erotska književnost (1990); Bordel ratnika. Folklor, politika i rat ( 1992, 1993, 2000), prevodi na nemački (1994) i francuski (2005, 2009); Pucanje od zdravlja (1994);
Jedno s drugim (1995); Politika simbola. Ogledi o političkoj antropologiji (1997, 2000), prevodi na engleski (2002) i poljski (2002);
Kad kažem novine / When I say Newspaper (1999, 2004); Campo di calcio, campo di battaglia, originalno izdanje na italijanskom, prev. Silvio Ferrari (1999), prevod na grčki (2007);
Dubina. Članci i intervjui 1991-2001 (2001); Etno. Priče o muzici sveta na Internetu (2006), prevod na poljski (2011);
Vesti iz kulture (2008); Balkan – teror kulture. Ogledi o političkoj antropologiji, 2 (2008), prevodi na poljski (2007), engleski (2011), nemački (2011) i makedonski (2012); Zid je mrtav, živeli zidovi (ur.) (2009); Za njima smo išli pevajući. Junaci devedesetih (2011); Rastanak sa identitetom. Ogledi o političkoj antropologiji, 3 (2014); Smrt na Kosovu polju: Istorija kosovskog mita (2016); Slike i prilike. Redom kojim su se ukazivale (2018).
Kad je 1912. godine Čabrinović došao u Beograd da zatraži finansijsku pomoć od Narodne odbrane, sekretar ove paravojne organizacije major Vasić je primetio da u džepu ima knjigu Mopasanovih priča. Rekao mu je da ne treba to da čita i dao mu zbirku narodnih junačkih pesama.
Obračun sa navijačima bi bio obračun sa ukorenjenim nacionalizmom.
Sajam će biti održan u ponedeljak 21. oktobra od 18 do 21 u CZKD.
Radio slobodna Evropa
Političari više od 20 godina šire strah da ćemo izgubiti identitet, ali obećavaju da oni to neće dozvoliti.
Radio emisija 22.02.2013, govore Vladimir Gligorov, Ivan Čolović, Mirko Đorđević i Filip David.
Danas: Metafora o čoveku svetioniku u mračnim vremenima kao da je skrojena po njegovoj meri.
Navijači-huligani u Srbiji slede tradiciju koju su uspostavili njihovi prethodnici koji su se borili u ratovima u Hrvatskoj i Bosni.
Ideja da se 90-e vraćaju podrazumeva da su one u međuvremenu negde nestale, što nije sasvim tačno.
Njegov gazimestanski govor može se posmatrati kao versko-politički ritual, kao nacionalistička liturgija.
The government did not sack Ugricic because it was unaware of the brilliant job this man had done. On the contrary, Ugricic’s sin must be his contribution to European Serbia.
Njegov greh u očima ove vlade u stvari je njegov doprinos izgradnji evropske Srbije.
Četvrti međunarodni sajam Biblioteke XX vek, u četvrtak 27. oktobra, od 19 do 22, u CZKD, Birčaninova 21.
Subota, 16.04. u 12.00, razgovor o knjizi Ivana Lovrenovića Imela i stablo. Eseji, kronike, CZKD, Birčaninova 21.
E-novine – Pogrešna je pretpostavka da se Emir Kusturica uvredio što se govori da bi mogao biti saradnik takozvane Službe.
Povodom trećeg sajma knjiga Biblioteke XX vek, predavanje Ivana Čolovića o berlinskom zidu.
Četvrtak, 28.10. u 19.00, Treći međunarodni sajam Biblioteke XX vek, CZKD, Birčaninova 21.
Zagrebačke kronike Miljenka Jergovića i Lambada na Kosovu Svanibora Petana.
Republika – Đorđe Vukadinović je jednom predložio da Vidovdan bude naš Dan identiteta (Identity Day).
Danas – Za „drugu Srbiju“ granica između Srbije i EU je ostala čvrsta zbog toga što su tu granicu u Srbiji učvrstili oni kojima je ona potrebna da bi zaštitili osvojene privilegije.
Promocija knjige Jugolaboratorija Vladimira Arsenijevića, knjižara Delfi SKC, Kralja Milana 48, četvrtak 03.12. u 18h.
Treći deo TV serije Zašto se u crkvi šapuće: snimak i transkript.
Drugi deo TV serije Zašto se u crkvi šapuće: snimak i transkript.
Prvi deo TV serije Zašto se u crkvi šapuće: snimak i transkript.
Nekoliko tekstova iz zbornika radova Zid je mrtav, živeli zidovi! – Pad Berlinskog zida i raspad Jugoslavije, izdanje Biblioteke XX vek.
Kada je slovenački Merkator otvorio prvi mega-market u Beogradu, 5. decembra 2002. godine, javnost u Srbiji bila je obuzela prava groznica, uprkos tome što su u tom trenutku mnoga druga “zaista bitna” politička pitanja mučila ljude u Srbiji i u njenom glavnom gradu.
Nećete nas naći na Sajmu knjiga. Mi imamo svoj sajam: sreda, 28. oktobar, od 19 do 22 časa, CZKD, Birčaninova 21.
Zar narod u Berlinu ne radi ono što je narod u Srbiji, predvođen Miloševićem, već uradio: pobunio se protiv nesposobnog rukovodstva, pokazao jedinstvo i snagu naroda, podstakao demokratske reforme?
Promocija knjige Filigranski Pločnici Muharema Bazdulja u izdanju Biblioteke XX vek, CZKD, Birčaninova 21, Četvrtak, 11. jun, 19h
U Gradskom sudu za prekršaje danas je saslušana Biljana Srbljanović, poznata književnica i jedan od najprevođenijih srpskih autora u inostranstvu.
U Mostu RSE Omera Karabega govore Svetlana Slapšak i Ivan Čolović.
Važno je samo da narod ostane u uverenju da je taj visokoparni govor o “štasmos i kosmos” važniji od takvih prozaičnih stvari kao što su mir, posao ili pravda.