ATENTAT
O atentatu na premijera Zorana Đinđića i borbi za sudski epilog istrage o političkoj pozadini ovog ubistva.
O atentatu na premijera Zorana Đinđića i borbi za sudski epilog istrage o političkoj pozadini ovog ubistva.
Nisam pratilac „Zoranove vizije“. Ako mu jednom bude podignut spomenik neću nositi cveće. Ali na njegovu istorijsku pojavu gledam iz šire perspektive mogućeg…
Iz arhive: poslednje predavanje održano studentima banjalučkog univerziteta 21.2.2003, posle neuspelog atentata kod hale Limes: Za nacionalizam su merodavni motivi, a za patriotizam rezultati i posledice.
Na poslednjoj turneji po Srbiji Đinđić je rekao: „Gledajte u budućnost. Tamo ćemo se sastati vi i ja“. Vučić maše parolom o „Srbiji budućnosti“ i tvrdi da je on ta budućnost koju je Đinđić najavljivao.
Nedovršenost države, koju je Đinđić video kao uzrok unutrašnjih protivrečnosti u jugoslovenskoj federaciji i kasnije u Srbiji, do danas se u značajnoj meri normalizovala kao stanje stvari i svesti.
Danas – Vraćam se u vreme demonstracija 1996-97. koje su trajale 88 dana. Vodila ih je Koalicija Zajedno (SPO, DS i GSS). Započele su u Nišu gde je i otkrivena izborna krađa…
Novi magazin – Zoranu Đinđiću je zamerano mnogo šta, ali mu samo jedno nije moglo biti oprošteno: njegova odlučna orijentacija prema zapadu.
Treba skinuti oznaku državne tajne sa stenograma razgovora sa više desetina lica, na osnovu kojih je komisija kojom je rukovodio Korać sačinila Izveštaj o propustima u obezbeđenju Zorana Đinđića.
13 godina posle atentata, predavanje iz 2009: Govoriću o političkoj filozofiji Zorana Đinđića, u svetlu kontroverzi da je on bio nacionalista, beskrupulozni pragmatik i imoralist koji je moral proterivao u crkvu.
Vučić i Dodik su otvorili školu “Srbija” (i najavili referendum) baš u Bosanskom Šamcu i baš u nedelji u kojoj se navršava 15 godina od formiranja vlade Zorana Đinđića. On je rođen u tom gradu.
Novosti – Бићe тo вeличaнствeн призoр, кaд кoсти Лeгиje, Шиптaрa, Влaдe Будaлe и oстaлих српских хeрoja тихo лeгну у Aлejу вeликaнa, пoрeд свoг прeтхoдникa Дрaгутинa Димитриjeвићa Aписa.
Pozorišta u Srbiji su odbila da postave predstavu Aleksandar Vučić. Kao miljenik publike i kritike u Nemačkoj, Frljić bi predstavu o našem velikom vođi mogao da postavi u sred Berlina.
Na ekonomskom planu Vučić nedvosmisleno nastavlja ono što je Milošević nagovestio a Đinđić započeo, uspešnije nego svi njegovi prirodni naslednici zajedno.
Novi magazin Prava Srebrenica je pod zemljom. Srebrenica više neće biti grad nad zemljom i verovatno bi Bogdan Bogdanović o tome mnogo bolje znao da govori.–
Ceo cirkus upotpunjavaju šetnje za Zorana, koje svaki iz svog tabora organizuju liderčići – nus-proizvodi podela unutar Demokratske stranke. Od toga mi se najviše povraća. Doživljavam ih kao zloupotrebu osećanja građana.
Vučić nije uspeo da odigra svoju novu ulogu radikala preobraženog u naprednog Evropejca. A javnost je iščekivala da vidi kako će Vučić proći na testu povratka Šešelja.
BH Dani – U Srbiji su na vlasti političari sa Šešeljeve bine pre ubistva Zorana Đinđića, pa se postavlja pitanje: da li neko nekoga ucenjuje političkom prošlošću.
Prvo je Srbija brutalnim ubistvom izgubila premijera, onda se on izgubio iz zaostavštine svojih naslednika, da bi se ubrzo izgubio i bol za njim. A sada se izgubio i svaki obzir.
„I kad ne živi u pravnoj državi, čovek se mora ponašati kao da u njoj živi. Samo tako će jednom i stići do nje.”
Mora se reći NE! Vučiću i zloupotrebi institucija u istrazi o političkoj pozadini ubistva Zorana Đinđića.
Političke elite su se suočile sa ostavštinom Srđe Popovića, ovoga puta na zahtev iz Brisela.
Odličan tekst Vesne Pešić ima samo jednu slabost – temelji se na nerealnim očekivanjima.
Prije nekoliko dana, u svojoj 88. godini, umro je Ljubomir Tadić.
Nisu nas podsetili na Tijanićeve reči „ako Zoran Đinđić preživi, Srbija neće“, napisane dva meseca pre atentata.
BH Dani – O komadu Mali mi je ovaj grob, koji u Sarajevu režira Dino Mustafić.
Analitika – Ne postoji politički interes da se pokrene pitanje političke pozadine ubistva Zorana Đinđića.
Kako se desi da je neko došao na vlast i najednom počeo da zvuči kao Đinđić?
Predstava koju nam je priredila politička elita je još jedan derivat ožalošćene porodice.
Radio emisija 15.03.2013, govore: Biljana Srbljanović i Miloš Ćirić.
Nisam mogao da se ubedim da je dobro da budem tamo zbog Zorana. I zbog sebe.
Oslobođenje – Već je punu deceniju 12. mart vrijeme prigodnih komemoracija.
Dnevnik – Dve reči koje najbolje opisuju rad Zorana Đinđića su optimizam i usamljenost.