Rođena u Beogradu 1948, gde je završila klasičnu gimnaziju i doktorirala na Odeljenju za antičke studije na Filozofskom fakultetu. Pasoš joj je bio oduzet 1968-73, 1975-76. i 1988-89. Zaposlena u Institutu za književnost i umetnost 1972-88. Predsednica Odbora za slobodu izražavanja UKS 1986-89, sastavila i izdala preko 50 peticija, među njima i za oslobađanje Adema Demaćija. Bila članica UJDI-ja. Preselila se u Ljubljanu 1991, gde je redovna profesorka za antropologiju antičkih svetova, studije roda i balkanologiju (2002-14), koordinatorka studijskih programa i dekanka na ISH (2004-14). Glavna urednica časopisa ProFemina od 1994. Umetnička direktorka Srpskog kulturnoga centra Danilo Kiš i direktorka Instituta za balkanske i sredozemne studije i kulturu u Ljubljani.
Predložena, u grupi Hiljadu žena za mir, za Nobelovu nagradu za mir 2005.
Napisala je i uredila preko 70 knjiga i zbornika, oko 400 studija, preko 1.500 eseja, nekoliko romana, libreto za operu Julka i Janez, putopise, drame; prevodi sa grčkog, novogrčkog, latinskog, francuskog, engleskog i slovenačkog. Neke od novijih knjiga: Za antropologijo antičnih svetov (2000), Ženske ikone XX veka (2001), Ženske ikone antičkog sveta (2006), Mala crna haljina: eseji o antropologiji i feminizmu (2007), Mikra theatrika (2011), Antička miturgija: žene (2013), Zelje in spolnost (2013), Leteći pilav (2014), Kuhinja z razgledom (2015), Ravnoteža (2016), Preživeti i uživati: iz antropologije hrane. Eseji i recepti (2016), Kupusara. Ogledi iz istorijske antropologije hrane i seksualnosti (2016), Škola za delikatne ljubavnike (2018), Muške ikone antičkog sveta (2018).
Dobitnica nagrada Miloš Crnjanski za knjigu eseja 1990, American PEN Award 1993, Helsinki Watch Award 2000, Helen Award, Montreal 2001, nagrade Mirko Kovač za knjigu eseja 2015, nagrade Mira ženskog odbora PEN-a Slovenije 2016, Vitalove nagrade Zlatni suncokret 2017.
Umesto rođendanskog poklona Demokratskoj stranci, objavljujemo najbolju raspravu vođenu u srpskom društvu posle 2000, koja se odvijala na stranicama Vremena, prelila u region preko Ferala, BH Dana i Monitora i onda kao knjiga bila objavljena u izdanju Helsinškog odbora.
Umesto rođendanskog poklona Demokratskoj stranci, objavljujemo najbolju raspravu vođenu u srpskom društvu posle 2000, koja se odvijala na stranicama Vremena, prelila u region preko Ferala, BH Dana i Monitora i onda kao knjiga bila objavljena u izdanju Helsinškog odbora.
Nekoliko meseci pred izbore, Mladina je objavljivala strip, koji se u obliku knjige pojavio neposredno pred izbore i postao best-seller, Soko i golubica.
Pred izbore u Sloveniji, jedino pitanje opredeljivanja jeste hoće li većina državljana te zemlje biti isto onoliko glupa koliko i većina Italijana, koji su izabrali Berluskonija.
Karadžić lečio u Beču, letovao u Dalmaciji, rašljario po Havajima, izronio srpsku piramidu kod Nove Gvineje? Akuna matata?
Hollywood živi od nastavaka, koji imaju veoma ozbiljan ontološki problem: trajanje ljudskoga života, koje za zvezde nije nimalo različito od ostalih smrtnika.
Babis je sačuvao raskoš raspolaganja sa vremenom, koji su mnogi u Evropi zaboravili.
Reč je o simboličkoj godini: stvari koje su zauvek promenile život nekoliko generacija su se dešavale nekoliko godina pre, i nekoliko godina posle.
Molitva pred hramom, na koju se aplaudira, sa sve svećom i cigaretom u ruci i žvakom u ustima, molitva – evropska pobednička pesma, koju izvodi Marija-Sa-Samo-Jednom-Kesom.
Umro je Janez Drnovšek, čovek sa bogatom političkom karijerom i sa malo godina (svega 58).
Radio emisija 01.02.2008, govore: Nataša Kandić, Marko Milanović, Jovan Byford, Ivan Čolović i Svetlana Slapšak.
Svake godine u decembru, Vlado Kreslin ima koncert u Cankarevom domu, na koji se dovuče sve što u Sloveniji misli izvan okvira desnice, klerikalizma, fašizma, rasizma.
Radio emisija 21.12.2007, govore: istoričar Nikola Samardžić, publicista Bojan Bajić, profesorke Svetlana Slapšak i Mirjana Miočinović.
Danas – Zašto bi baš većinski usmereni intelektualci bili krivi za Kosovo? Samo zato što o njemu nisu mislili.
Radio emisija 06.04.2007, govore: Željko Bodrožić, Biljana Kovačević-Vučo, Srbijanka Turajlić, Svetlana Slapšak i Mirko Đorđević.
Srbija je, kako mi je nedavno rekao sjajni hrvatski režiser, zemlja izuzetnih glumaca: oči su mu se sjajile, po svaku cenu je hteo da nešto radi u Beogradu.
Radio emisija 17.11.2006, govore: Vidan Hadži-Vidanović, Biljana Srbljanović, Nenad Prokić, Svetlana Slapšak i Dragan Babić, desetogodišnjica protesta 1996/97.
Kada smo bili mladi, i Sajam knjiga u Beogradu bio u punome cvatu, prolazili bismo mnogo puta pored štanda Sevene Koreje, da bismo nakupili što je mogućno više značaka.
Svi koji smo bili u blizini rata i ratišta, poznajemo osećanje izdvojenosti dok smo posmatrali ono što nam se dešavalo pred očima.
Radio emisija 21.04.2006, govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Ivan Medenica, Aleksandar Baucal, Mirko Đorđević i Svetlana Slapšak.
Radio emisija 24.03.2006, govore: Nada Korać, Biljana Srbljanović, Petar Luković, Srđa Popović i Svetlana Slapšak.
Pojavio se mali prilog o nemačkim pejzažima, kako su bili zabeleženi na slikama 19. veka, kako izgledaju danas, i jedina paralela sa belim hesenskim liticama bio je – Aušvic.
Radio emisija 10.02.2006, govore: Vesna Rakić-Vodinelić, Biljana Srbljanović, Svetlana Slapšak, Dejan Ilić i Petar Luković.
Veoma je teško dati bilo kakvo pametno objašnjenje zašto su evropske novine, pre svega danske, morale da objave nešto što izgleda kao neposredna provokacija muslimana.
Radio emisija 30.12.2005: tribina Nomokanona Haška pravda, skup o suđenju Miloševiću: Mirko Klarin, Srđa Popović, Sonja Biserko, Svetlana Slapšak; Biljana Srbljanović i Nadežda Milenković.
Radio emisija 23.12.2005, govore: Predrag Koraksić Corax, Jovan Byford, Svetlana Slapšak i Nikola Vitas.
Nedavno istraživanje javnoga mnenja pokazalo je da većina građanki i građana Srbije sebe smatra religioznim.
Ako išta ne mogu da zamislim u Beogradu, u gradu u kojem sam rođena, to su grupe turista koje vodiči vode po znamenitostima.
Radio emisija 10.06.2005, govore: Ljubiša Rajić, Svetlana Slapšak, Latinka Perović, Živorad Kovačević; delovi emisije Jedina ljubavna pesma moga jezika.
Pogled na evropski Ustav je obespokojavajući kao što se moglo predvideti za bilo šta što vodi i priprema Valeri Žiskar D Esten.
Radio emisija 26.11.2004, govore: Miodrag Zec, Zoran Lutovac, Velimir Ćurgus Kazimir, vladika Atanasije Jeftić i Svetlana Slapšak.
Radio emisija 01.10.2004, govore: Mirjana Miočinović, Miroslav Prokopijević, Jovo Bakić i Svetlana Slapšak.