Sindrom Telekom
Da li je Vučić stvarno želeo da proda Telekom ili je samo folirao? Ako je želeo pa ustuknuo, da li je to zbog njegovih drugara koji ne bi da napuste lukrativne pozicije po javnim preduzećima.
Rođen 1953. u Zaječaru, završio pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike. Devedesetih i stalni saradnik mesečnika Demokratija danas. Godine 1998. dobija otkaz u Ekonomskoj politici; 1999. je među pokretačima Ekonomist magazina, gde je direktor i zamenik gl. i odg. urednika, a od 2001. gl. i odg. urednik; 2008. napušta EM sa Vladimirom Gligorovim, Predragom Koraksićem... Prelazi u Blic, gde je gl. ur. ekonomskog dodatka Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto urednika ekonomske rubrike. Godine 2011. je među osnivačima nedeljnika Novi magazin, gde je i danas zamenik gl. urednika.
Pisao za brojne novine u Jugoslaviji i Srbiji. Zajedno sa Mišom Brkićem urednik serije od 12 TV debata pod zajedničkim nazivom „Kad kažete…“ Fonda za otvoreno društvo, u Medija centru NUNS-a, prikazivanih na TV Studio B. Godine 2011. objavio knjigu Ispred vremena, o nedeljniku Ekonomska politika i reformskoj deceniji u SFR Jugoslaviji (1963-1973). Sa Dimitrijem Boarovim 2013. napisao knjigu Kako smo izgubili (Našu) Borbu. Jedan od autora izložbe "Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969-1980". Član Izvršnog odbora NUNS-a.
Da li je Vučić stvarno želeo da proda Telekom ili je samo folirao? Ako je želeo pa ustuknuo, da li je to zbog njegovih drugara koji ne bi da napuste lukrativne pozicije po javnim preduzećima.
Zašto je reforma javnog sektora važna za priču o budžetu? Zato što je to – reforma, a smanjenje plata i penzija nije. Time se između ostalog u svojoj Oceni budžeta za 2016. bavi Fiskalni savet.
Šta SNS ima protiv mešanja novinara u istražne radnje? Pa to je upravo njihov predsednik osmislio i uveo u kriminalističku praksu. On je angažovao novinare u najosetljivijim policijskim istragama.
Pomenuto „autentično tumačenje“ dato je za potrebe sudskog procesa protiv Miroslava Miškovića i još 12 optuženih.
Činjenica da je izgubljeni BDP u godinama napretka veći nego u godinama propadanja pokazuje koliko su ekonomske posledice pogrešnih političkih odluka dugoročne.
„Naći ćemo način da sa opremom i objektom koji imamo olakšamo nekom privatniku koji bi tu uložio“, rekao je Vučić. Premijer tako narušava fer i poštenu utakmicu na tržištu. I to višestruko.
Blog Mijata Lakićevića – Najveći izazov za Vučićevu vladu biće ono na čemu je ove godine najviše šlajfovala – reforma javnog sektora. Na tom planu suštinskih promena nije bilo.
Glavni razlog za tužnu sudbinu Telegrafske agencije nove Jugoslavije je u tome što ona bez državne pomoći nije mogla da opstane. A te države odavno nema. Što je tačno, ali nije presudno.
Moj tekst „Tajkunska“ je izazvao burne reakcije. Najzanimljivije pismo sam dobio od kolege iz „Užičke nedelje“, Tonija Stankovića. Evo šta on kaže…
Osnovni ekonomski zakon u Srbiji je da se s partijom diže i s partijom pada. Ali to za zemlju u celini znači da nema rasta, nego samo neprekidne preraspodele jednog te istog kolača.
Oni koji su se prvi našli na udaru, bar su imali čast da se sa njima obračunava lično Vučić. Sada su sa njima počeli da se obračunavaju i komunalci. To jest, komunalni policajci.
Kad čovek malo bolje pogleda – a uzeću da baš meni pripada ta čast – nije jasno zašto se vlast pobunila protiv onoga što je o statusnoj neutralnosti Kosova rekao predsednik SANU.
Are those Syrians crazy? Don’t they read newspapers, watch TV? Don’t they see the state of the Europe they so naively rush to?
Novi magazin – Ako je Milan Nedić patriota, onda je knez Lazar izdajnik, a Miloš Obilić budala. U tom slučaju, Kosovska bitka je istorijska greška, a Kosovski ciklus obična laž.
Premijer je malo zastao, a onda se setio: pa da, juče sam smanjio dnevnice. Onda je obećao da će vlada za izgradnju novog fudbalskog stadiona obezbediti 150 miliona evra.
Zašto je srpska elita antievropska? U stvari – antisvetska. U onom smislu u kome vrednosti zapadne civilizacije – individualne slobode, vladavina prava – osvajaju čitav svet.
Od kada su braća Rusi krenuli da bombarduju Siriju, kao da je sunce ogrejalo Srbiju. Animozitet prema „nasilnom rešavanju međunarodnih problema“ odmah se pretvorio u pijetet.
Neka je samo polovina od 52.000 novozaposlenih dobila posao u državnom sektoru, to je već tri puta više nego što je Komisija za dozvolu zapošljavanja dala saglasnosti.
Advokat Tomanović tvrdi da to što je uradio sudija nije po zakonu. Nije valjda da sudija ne zna zakon? A šta ako sudija ne greši kad tužioca poziva za svedoka?
„Hitno moramo da zaboravimo ove pobede“, rekao je Đorđević posle evropskog prvenstva. Znatno drugačije ponaša se Vučić, koji posle prvih dobrih rezultata obećava suvi keš.
Nisam pozvan, ali sam, računam, „vlastan“, kao neko ko je srpski znao pre nego što je znao za sebe, da se uključim u akciju „Sačuvajmo srpski jezik“ koja je otpočela ovih dana.
Natalija Dević je u stvari samo svojim rečima prepričala ono što svakodnevno zagovara – ovim ili onim povodom, na ovaj ili onaj način – veliki deo srpske intelektualne elite.
Sa investicijama ide prilično loše. U prvoj polovini godine državna ulaganja su za trećinu manja od prošlogodišnjih, a manje su i strane direktne investicije: za celu godinu za oko 200 miliona manje nego lani.
Glavni argument protivnika prodaje Telekoma je da se radi o profitabilnom preduzeću. Ali njegov glavni konkurent po zaposlenom ostvaruje 10 puta veći profit.
Tamo gde ima preduzetništva, ima i mecenarstva. Tamo gde ima pojedinca, ima i društva. Tačnije, tamo gde ima slobodnog pojedinca ima i slobodnog društva.
Ako je o godišnjici teških reformi reč, nije jasno šta se obeležava, da ne kažemo slavi. Da je teško to je očigledno, ali se reforme ne vide baš najbolje.
To što je mlađani volonter dobio šut-kartu jer je javno ukazao na sramno ponašanje sudije koji je uramio presudu o rehabilitaciji Karađorđevića, predstavlja surovu opomenu za sudijski podmladak.
Da kažem nešto i o temeljima Evrope, o vrednostima na kojima ona počiva, odnosno još preciznije, o tome da se danas u Grčkoj brani Evropa, kako to vole da kažu Žižek, Horvat i kompanija.
Novi magazin Prava Srebrenica je pod zemljom. Srebrenica više neće biti grad nad zemljom i verovatno bi Bogdan Bogdanović o tome mnogo bolje znao da govori.–
Pošto protivnici politike štednje ovom problemu pristupaju ideološki i retko iznose bilo kakve argumente, odlučio sam da im pomognem. Dakle, kad štednja nema opravdanja? Na primeru Srbije, naravno.
Niko od ovdašnjih podržavalaca grčkog premijera Ciprasa, i levičara uopšte, nije primetio njegovu sličnost sa Miloševićem kome su se inače, to se ne može negirati, snažno suprotstavljali.
Novi magazin – Povod za ovaj razgovor sa profesorkom opšte istorije na Filozofskom fakultetu je njena nova knjiga “Rađanje globalnog sveta 1880-2015”.