Dva izazova, jedan put
Novi magazin
Život u Srbiji mora da se uskladi sa onim što sami napravimo, tj. zaradimo.
Rođen 1953. u Zaječaru, završio pravni fakultet u Beogradu 1975, od 1977. novinar Ekonomske politike. Devedesetih i stalni saradnik mesečnika Demokratija danas. Godine 1998. dobija otkaz u Ekonomskoj politici; 1999. je među pokretačima Ekonomist magazina, gde je direktor i zamenik gl. i odg. urednika, a od 2001. gl. i odg. urednik; 2008. napušta EM sa Vladimirom Gligorovim, Predragom Koraksićem... Prelazi u Blic, gde je gl. ur. ekonomskog dodatka Novac. Krajem 2009. prelazi u NIN na mesto urednika ekonomske rubrike. Godine 2011. je među osnivačima nedeljnika Novi magazin, gde je i danas zamenik gl. urednika.
Pisao za brojne novine u Jugoslaviji i Srbiji. Zajedno sa Mišom Brkićem urednik serije od 12 TV debata pod zajedničkim nazivom „Kad kažete…“ Fonda za otvoreno društvo, u Medija centru NUNS-a, prikazivanih na TV Studio B. Godine 2011. objavio knjigu Ispred vremena, o nedeljniku Ekonomska politika i reformskoj deceniji u SFR Jugoslaviji (1963-1973). Sa Dimitrijem Boarovim 2013. napisao knjigu Kako smo izgubili (Našu) Borbu. Jedan od autora izložbe "Polet: Ekonomska propaganda u Jugoslaviji 1969-1980". Član Izvršnog odbora NUNS-a.
Novi magazin
Život u Srbiji mora da se uskladi sa onim što sami napravimo, tj. zaradimo.
Kako i zašto svi koji se protive fleksibilnijim rešenjima u Zakonu o radu rade na štetu radnika?
Da li se to „sporazumom“ SPC-a i SNS-a „o preseljenju posmrtnih ostataka Nikole Tesle“ crkva uključuje u predizbornu kampanju?
Čemu potreba da se od profita pravi nekakvo „mitsko zlo“.
Šta predlaže Dejan Ilić? Kad se sve sabere i oduzme – još više države.
Tekao je, i teče, kroz srpsku tradiciju i jedan liberalni potočić.
Da se najpre zadržim na Ilićevoj tezi da je Hajek antidemokrata.
Može li taj koji nam kaže istinu da pređe cenzus?
I Dejan Ilić i ja znamo zemlju u kojoj se desilo ono što je Hajek prorekao.
Propao je još jedan pokušaj reformi u Srbiji.
Dobro, priznajem, položaj umetnika u Srbiji pre 500 godina bio je bolji nego danas.
Dakle, prosečna plata umetnika za 11 meseci prošle godine iznosila je 43.312 dinara.
Kad god se neko zbog nečega naljuti, on na to prišije etiketu „neoliberalizam“.
Novi magazin
Privremeno veće tvrdi da je dug 960 miliona evra i da raste.
Novi magazin
NBS je imala važniji cilj od niske inflacije: stabilnost kursa.
Novi magazin
Dok smo se borili za zajam, zaboravili smo da na raspolaganju imamo više para i to – besplatno.
Novi magazin
Zašto izgradnja gasovoda ne počne prvo u Bugarskoj? Mada još nije počela ni u Rusiji.
Novi magazin
Komisija za zaštitu konkurencije dozvolila Kostiću da kupi Hellenic Sugar.
Blic
Ko treba da snosi teret krize? Sadašnje ili buduće generacije? Da li kriza najvećim delom treba da padne na pleća sadašnih generacija ili troškove koliko god se može treba prebaciti na one koji dolaze posle nas?
Blic
Šta je to što su predsednik i premijer, ministri, guverner, privrednici, bankari, sindikalisti, imali jedni drugima da kažu što javnost Srbije ne sme da čuje?
Kao glavni razlog za poskupljenje cena u fiksnoj telefoniji navodi se otvaranje tržišta i privlačenje konkurencije Telekomu, koji drži monopol u ovoj oblasti.