Državni dug
Koliki je problem javni dug, koji je premašio nivo propisan zakonom o fiskalnoj odgovornosti i veći je od 45 odsto BDP.
Koliki je problem javni dug, koji je premašio nivo propisan zakonom o fiskalnoj odgovornosti i veći je od 45 odsto BDP.
Suverenost je obećanje odgovornosti. Suverena je ona država koja je spremna i sposobna da izvršava svoje obaveze.
Neodlučnost da se donose odluke dovešće do daljeg pada zaposlenosti i dohodaka, a to do ozbiljnijih društvenih sukoba.
Očekivanja da će se Evropska unija raspasti su već formirana i samo ostaje da svako odigra svoju ulogu.
Banke u Srbiji imaju značajno veliki udeo nenaplativih potraživanja – to su krediti koji se nikada neće naplatiti.
Ono što se događa u EU može se nazvati renacionalizacijom, procesom poznatim iz istorije raspada austrougarske ili jugoslovenske unije.
Reč nije samo o strožim fiskalnim pravilima već i o zajedničkoj odgovornosti za javne dugove zemalja članica.
Da li se suverenost može sačuvati uspostavljanjem sopstvene centralne banke koja štampa onoliko novca koliko je potrebno? Odgovor je negativan.
Nije reč o, da se tako izrazim, liga sistemu, već o izboru zemalja o tome koji im nivo integrisanosti odgovara.
Radio emisija 18.11.2011, govori Vladimir Gligorov; 20 godina od pada Vukovara.
Bilo bi dobro da sada postoji evro obveznica koja bi bila garantovana zajedničkom fiskalnom politikom.
To bi imalo značajne posledice po bankarski sistem u Srbiji, jer banke iz ovih zemalja imaju značajan udeo u srpskom finansijskom sistemu.
Sada je potrebno sagledati i efekte krize u Grčkoj i problema sa kojima se suočava Italija.
Primer Italije bolji je nego primer Grčke ako se žele razumeti prednosti i nedostaci evropske monetarne unije.
The question is very simple – will the next government be composed in Moscow?
Valja voditi računa o tome da mogućnost potpunog otpisa grčkih dugova nikako nije realistična.
Uslovi za učlanjenje u Evropsku uniju nisu se menjali od polovine devedesetih godina prošloga veka. Njihova primena jeste.
U Pismu o namerama MMF-u iz septembra ove godine, vlada i centralna banka Srbije analiziraju privrednu situaciju u zemlji.
Pitanje je veoma jednostavno, hoće li se sledeća vlada sastavljati u Moskvi? Ali nema nikoga ko bi to pitao Srpsku naprednu stranku.
Zašto se plaćaju porezi? Zato što se mora. Inače dolazi poreska policija, a potom slede i kazne.
MMF je najkorisniji kada podržava vladu koja je dobila jak mandat sa programom reformi koji gubi na popularnosti u toku primene.
MMF u najnovijem izveštaju ne izražava nadu da će se nešto značajno promeniti u privrednoj politici Srbije.
Nije li čudno da patriotske stranke obećavaju strane pare kojima će se rešiti domaći privredni problemi?
Jedan predlog je da se država zaduži, pa da gradi i pomaže. Problem je u tome što je potrebno nešto proizvoditi i prodati da bi se dug vratio.
MMF upozorava da bi problemi banaka u evro zoni mogli da se preliju u zemlje srednje i jugoistočne Evrope.
U drugim zemljama je sračunato da su koristi od EU veće od troškova. U Srbiji, svi bi da ne računaju već da naprosto ocene da je reč o kiselom grožđu.
Kamata na tek uzeti državni kredit je, zaokružimo, sedam odsto. Da li je to toliko skup kredit da neće moći da se vrati?
Growing employment is the key to social and political stability and to economic growth. It needs to take place in the private, and not in the public sector.
Svi bi „nastrani“, što bi rekao patrijarh Irinej, trebalo da se stide. Stid je sredstvo represije.
Rezolucija 1244 ne garantuje suverenitet i teritorijalni integritet Srbije. Ključna reč ovde je garancija.
Pre svega fiksni kurs ne mora da bude održiv. Da bi bio, potrebno je da ne bude precenjen u trenutku kada se fiksira.
Nacionalizacija banaka bi bila najbolje rešenje, pa bi patriotski političari ulagali u nacionalne i državne interese. Kao nekada.