Berlinski i drugi zidovi
Da li se u bivšim socijalističkim zemljama toliko bolje živi koliko se očekivalo kada je rušen zid? Kako bismo to mogli da ocenimo?
Da li se u bivšim socijalističkim zemljama toliko bolje živi koliko se očekivalo kada je rušen zid? Kako bismo to mogli da ocenimo?
Novi magazin – Nedostaju detaljniji podaci da bi moglo tačnije da se kaže šta doprinosi ovako dubokoj recesiji i da li je realistično očekivati oporavak sledeće godine.
Bilans centralne banke je deo konsolidovanog budžeta, što znači da bi, recimo, netom objavljeni gubitak NBS za prošlu godinu trebalo dodati javnom dugu.
Fiskalni problem nisu prevashodno plate i penzije, već subvencije, rđavo upravljanje javnim nabavkama (kupovina robe i usluga) i sveukupna neefikasnost države.
Na šta se misli kada se kaže da je Amerika izuzetna zemlja? Šta je američka izuzetnost? To nije ono što Putin sugeriše, jer tu nema ni biološke ni civilizacijske konotacije.
Osnovno zapažanje o izgledima srpsko-ruskih odnosa u tom spisu Ilije Garašanina je da Rusija nikada neće služiti srpskim interesima, dok će uvek težiti da Srbija služi njenim.
Ljudi ponekad kažu da nema razlike između onih koji pozivaju na promene granica Ukrajine i onih koji pomažu demokratske promene. I jedni i drugi se, navodno, rukovode istim geopolitičkim ciljevima.
Rusija ima interes da poveća izvoz, pa i u Srbiju, u ovo vreme sankcija. Mada, kako se i srpska potrošnja smanjuje, nema mnogo prostora za neko značajnije povećanje.
Bolje u odnosu na šta? Uzmimo da se primanja nekog domaćinstva smanje za 50%, a da se potom povećavaju prosečno po deset odsto godišnje…
Iscrpljene su mogućnosti dodatnog zaduživanja i povećanja doprinosa i poreza. Ostaje jedino da se poveća zaposlenost. Međutim, mera za povećanje zaposlenosti trenutno nema.
Posle referenduma, kroz zluradost probija resentiman: ako može Škotska, što ne bi i Republika Srpska? Uostalom, biće referendum u Kataloniji… Konačno, što može Kosovo, a ne može Krim.
Sa stanovišta održivosti javnih finansija, važan je čitav skup posledica. Samo smanjenje javne potrošnje neće imati za posledicu brži privredni rast. Naprotiv, delovaće recesiono, jer se smanjuje potrošnja.
Škotska ima interes da ostane u EU i na njenu konačnu odluku će uticati i očekivanje da kroz koju godinu Velika Britanija glasa o napuštanju Evropske unije.
Svako malo neko iz vlade najavi jačanje ekonomskih veza između Srbije i Republike Srpske, a onda istakne cilj o jačanju regionalne saradnje. Je li to u saglasnosti? Nije.
Mala i srednja preduzeća na Balkanu imaju značajno veći udeo zaposlenih od razvijenijih zemalja Evropske unije, a znatno manji udeo u ukupnoj dodatoj vrednosti.
Rusija ne rizikuje da izazove hladni rat, već da izazove rat širih, evropskih razmera. A kako znamo iz istorije i teorije međunarodnih odnosa, mir u svetu zavisi od stabilnosti Evrope.
Ranije se smatralo da je sopstven novac koristan jer omogućuje monetarnu politiku koja drži kamatnu stopu na niskom nivou, a sada se vidi da se to može postići naprosto pristupanjem novčanoj uniji sa razvijenijim zemljama.
U ovom slučaju ruske sankcije mogu da se smatraju legalnim, a da se sankcije Evropske unije ospore, samo ukoliko se smatra da je ponašanje Rusije prema Ukrajini opravdano.
Evropska unija i zemlje članice imaju dovoljno instrumenata da podrže privredni oporavak Balkana. Da li su balkanske zemlje spreman partner, to nije nikako sigurno.
Tipično je za srpsku javnost da sankcije koje je uvela Rusija vidi kao sankcije koje su nametnute Rusiji, kao što je za svaku rđavu odluku u Beogradu odgovoran neko u Vašingtonu ili Briselu ili Berlinu.
Ponekad se izražava čuđenje da u zemljama koje imaju dugu istoriju neefikasnih država i u privrednom, a ne samo u užem smislu očuvanja bezbednosti i zaštite vladavine prava, svejedno ima uspeha ideologija o prednosti javnog nad privatnim, manje-više u svemu.
Možda je srpska strana zaista mislila da ne prodaje imovinu, već kupuje rusku političku podršku, što je još gori prigovor od onoga da je sklopljen štetan komercijalni posao.
Novi magazin – Ideja da bi Srbija bila most kao Jugoslavija kako bi imala iste koristi, mada su one jugoslovenske veoma precenjene, nije realna u novom režimu koji se postepeno uspostavlja u Evropi. Na duži rok, moraće se birati.
Ono što se događa u neuspešnim privredama na Balkanu jeste preraspodela rizika sa države na pojedince. To je sadržaj promena radnog zakonodavstva, kao i socijalnih prava.
Kod patriotizma je reč o hrabrosti da se, kako je rekao Forster, „izda zemlja, a ne prijatelj“. Kako ne bi predstavljao, po čuvenoj Džonsonovoj izreci, „poslednje utočište hulje“.
Croatian case provides one possibly relevant comparison with the Ukrainian crisis. Apart from that outcome, there are three other endgames but rather unlikely to be adopted. The implication is that the conflict will be a protracted one.
There are various attempts to draw a parallel between the crisis in and over Ukraine and the dissolution of Yugoslavia and more specifically with the constitutional set up of Bosnia and Herzegovina and the possible political outcome in Ukraine.
Uzmimo da država više ne može da se zadužuje kako bi vraćala dugove i finansirala tekuće deficite, šta bi mogla da uradi? Najpre, kako uopšte može da nastane takva situacija?
Podaci za ovu godinu nisu ohrabrujući. Bruto domaći proizvod je stagnirao u prvom tromesečju ove godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, a malo je verovatno da je drugi kvartal bio bolji .