The three debts: A look from the east
The pressures on fiscal consolidation have mounted dramatically in the wake of the Greek and then the ‘contagion’ crisis which followed it.
The pressures on fiscal consolidation have mounted dramatically in the wake of the Greek and then the ‘contagion’ crisis which followed it.
Tri su osnovna razloga za to što je posle 2000. sve pošlo putem razvoja usluga, a ne proizvodnje za izvoz.
Nezavisno od dnevnih procena, proces proširenja Evropske unije će se nastaviti. U ovom času niko ne misli previše o tome, jer to nije urgentna tema.
Osavremenjavanje Rusije može da dođe samo uvozom modernosti. Potrebna je politika odnosa koja omogućava uvoz svega modernog, od tehnologije do institucija.
Zašto se štedi u stranom novcu? Odgovor nije teško naći: ne veruje se u dinar.
Na probi je kako ono što se tvrdi, tako i pretpostavke na kojima se objašnjenja zasnivaju. Da biste ulovili uzrok, morate ga već imati u ruci, doduše u teoriji.
U ovom napisu nije reč o kursu. Komentar je odgovor na sledeće pitanje: Da li bi Srbiju trebalo novčano decentralizovati?
Kriza stavlja zemlje članice EU pred izbor: nacionalizacija ili evropeizacija.
Komentari grčke krize bave se fiskalnim problemima, pa su i analize i predlozi pojednostavljeni.
Koliko je Josip Broz Tito odgovoran ili zaslužan za raspad Jugoslavije? Odgovor, po mom mišljenju, proizlazi iz tri vrste razmatranja, koja ću ukratko prikazati.
Vladimir Gligorov u razgovoru za zagrebački Jutarnji list.
Oba autora su imala neobične veze sa moćnim političarima: Konstant sa Napoleonom, a Šmit sa Hitlerom.
Raspravlja se uglavnom o tome koliko bi nezaposleni i buduće generacije trebalo da pomognu današnje preduzetnike.
Ne bi se moglo reći da se bilo ko sprema za izbore, bez obzira na to što se o njima sve više govori.
Da bi buduće generacije mogle da plate današnju potrošnju, potrebno je da budu znatno produktivnije.
Both authors had ambiguous relations with strong political leaders: Constant with Napoleon, Schmitt with Hitler.
Radio emisija 16.04.2010, govore: psiholog Žarko Korać, ekonomista Vladimir Gligorov i novinar Boris Dežulović.
Prirodno je da poslovni ljudi kritikuju vladu, budući da privredna politika utiče na uslove u kojima će poslovati.
Ovo što se sada naziva krizom EU zapravo je spoznaja da su krize tečaja moguće i unutar eurozone.
Najnoviji podaci o tržištu rada ukazuju na kraj recesije u Americi.
Guverner je morao da ode, jer je počeo da ispoljava znake nezavisnosti.
Ko će biti guverner nije najvažnije ni da bi centralna banka bila samostalna, a ni da bi radila dobro.
Starting from the most visible signs, the governor has been under constant and rather elevated attack since the most recent depreciation of the currency.
Šta je, dakle, grčki scenario? Pre svega konstantan rast spoljnog duga, koji je postao neodrživ. To je ono što se obično naziva krizom kursa.
Preti stagnacija ili novi talas izvoza ljudi, ako se ne promeni odnos prema potrošnji i štednji.
Izazovi globalne krize su veliki, ali ne može se reći da se ekonomska nauka suočava sa problemima za koje nije osposobljena.
Rešavanje problema uglavnom se odlaže. Ko snosi troškove?
Đinđić je, uočite, ubijen zato što je bio izdajnik. Čitava hajka na izdajnike ima za cilj da opravda nespremnost vlasti i javnosti da se suoče sa istinom o političkim motivima ovoga ubistva.
Intervju sa Đelićem od pre nekoliko dana nosi naslov „Sprečićemo odliv mozgova iz Srbije“.
U demokratijama, krize dovode do političkih promena. Kako u tom smislu stoje stvari na Balkanu?