Zaposlenost i cene
Inflacijom se ne može trajno povećati proizvodnja i zaposlenost. Zapravo, sada privreda ima dva problema: deflaciju realno i inflaciju nominalno.
Inflacijom se ne može trajno povećati proizvodnja i zaposlenost. Zapravo, sada privreda ima dva problema: deflaciju realno i inflaciju nominalno.
Kad god je opredeljenost za učlanjenje u EU bila na ozbiljnoj probi, javnost je bila za, ali partije su bile protiv.
Za nekoliko godina srpska privreda će u potpunosti biti integrisana sa EU.
Iz Srbije odlaze svi, ali je posebno zanimljivo zašto odlaze visokokvalifikovani.
Rolsova Teorija pravde (1971) i Senova Ideja pravde (2009).
U Srbiji 2020 tvrdi se da ako su drugi mogli, ako smo i mi nekada mogli, zašto ne bismo i sada mogli.
Ideja je, izgleda, da samo nerealni ciljevi motivišu ljude u Srbiji. Problem je u tome što nerealni ciljevi nisu baš praktični, da se tako izrazim.
U poslednje dve godine, bruto domaći proizvod smanjen je za procenat ili dva, dok je zaposlenost smanjena za oko 15 posto.
Ljudska prava su nam veoma važna, ali su nam važniji državni i nacionalni interesi, rekao je otprilike Vuk Jeremić.
Zašto su Irska, Grčka, Španija, konačno i Italija, htele da budu deo evrozone i da monetarnu suverenost prenesu na centralnu banku u Frankfurtu?
Šta je trebalo činiti u EU? Ono što je učinila Amerika. Prva mera mora biti sanacija bankarskog sistema.
Upravo obljavljena poverljiva diplomatska korespondencija potvrda je besmislenosti kremljologije ili, u ovom slučaju, vašingtonologije.
U toj su mi stvari uvek najzanimljiviji bili liberalni nacionalisti, koji su se zalagali za patriotizam u privredi.
Kejnz i Fridman su bili saglasni u tome da su fleksibilni kursevi bolji od fiksnih.
Zašto se prodaje “Telekom” kada je reč o veoma profitabilnom preduzeću?
Zašto su u vreme krize nacionalističke ideje socijalne pravde privlačnije od klasnih?
Zapanjujuće je kolika je nesposobnost učenja na sopstvenom iskustvu.
Čudno je da je javnost tek sada primetila inflaciju. I da ona ima fiskalne posledice.
Radio emisija 22.10.2010, govori ekonomista i politikolog Vladimir Gligorov.
Blic
U „Državi i revoluciji“ Lenjin kaže da je demokratija dobra – „ako je naša“. Inače je potrebno posegnuti za nasiljem.
Ako se gleda celo razdoblje od deset godina, ekonomske su reforme bile relativno spore i polovične.
U javnosti se ne oseća potreba da se sazna ko je izdao naredbu da se na Zorana Đinđića puca.
Pošto se ponavlja da je sada plata za 100 evra manja, valja reći šta to, u meri u kojoj je uopšte tačno, govori?
Trebalo bi očekivati da će ljudi planirati potrošnju u skladu sa svojim primanjima, isto bi trebalo da važi i za državu.
Because it is simply not possible, it is pointless to say that the Minister of Foreign Affairs is not responsible for foreign policy.
Sve je to moglo pre deset godina, a i pre dvadeset. Sada će se sa predstavnicima Kosova razgovarati kako bi se normalizovali odnosi.
Kako predlog zakona o fiskalnoj odgovornosti nije dostupan javnosti, jedino se može komentarisati ono što najavljuju državni službenici.
U demokratijama nema izdajnika, ni nepatriotskih politika.
Što se može postići silom, može se postići trgovinom. To je jedno od temeljnih liberalnih uverenja.