Male zemlje
Šest tekstova objavljenih u Novom magazinu u oktobru i novembru ove godine.
Šest tekstova objavljenih u Novom magazinu u oktobru i novembru ove godine.
Za smanjenje postotka javnih rashoda u BDP zaslužna je – inflacija, a za povećan procenat javnih prihoda – više poreske stope.
Donosiće se fiskalne odluke koje impliciraju neodrživost javnih i obaveza prema inostranstvu.
Krugman je svojim predavanjem u Beogradu podstakao raspravu o tome da li je dinar precenjen i da li je potrebno podsticati potrošnju.
Samo izaći pred javnost i reći da je rizik po bezbednost visok ili nizak ili bilo kakav, nije dovoljno.
Novi magazin: Šta ako se EU ne raspadne, poveća broj članova i obezbedi još veće jedinstvo?
Novi Magazin: Budžet nije samo spisak izvora prihoda i nameravane potrošnje, već i informacija o tome čemu vlada teži.
Kada se kritikuje neoliberalizam, treba ga najpre definisati. Najveći broj kritičara to ne čini, pa je teško znati na koga ili na šta se kritika odnosi.
Radio emisija 21.09.2012, govore: Vladimir Gligorov i Goran Miletić.
I had a chance to look into the Ashraf and Galor (2012) paper on genetic diversity and economic development.
Jutarnji list: Praktično sve zemlje na jugu Evrope se nalaze u recesiji, ali ne iz istih razloga. Uzmimo za primer Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.
Novi magazin: Kada se kaže da bi država trebalo da štedi, na šta se i na koga misli?
Novi magazin: Kada neka nova vlada krene od pogrešnog razumevanja problema koje bi trebalo da rešava, gubitak vremena i poverenja su neminovni.
Evropska centralna banka je donela odluku da interveniše na tržištu javnim obveznicama sa ciljem da sačuva evro.
Kako razumeti Nikolićeve reči da je „želja za ulaskom u EU san svakog ozbiljnog političara u Srbiji, ali ne po svaku cenu“. Teško.
Zašto se misli da je bolje da vlasništvo u bankama, preduzećima, radnjama bude domaće, a ne strano?
Izlazak Grčke iz novčane unije bi doveo do problema u finansijskom sektoru i do poskupljenja kredita.
Zašto neke srednjoevropske zemlje prolaze bolje nego zemlje na jugu Evrope.
Zašto bi država prodavala robu i usluge, a ne ulagala u javna dobra?
Jedna rejting agencija je neuobičajeno brzo negativno ocenila novu vladu. Zašto?
Zašto su druge zemlje uspele da izvuku neke pouke iz visoke inflacije i iz kriza kursa, dok to u Srbiji nije slučaj.
Navodno u trezoru ima para samo za avgust. Kako to razumeti? Odgovor je, nikako.
It would not be pointless to consider Ivica Dacic’s opening speech to the Parliament.
Mario Draghi, predsednik Evropske centralne banke, rekao je da će centralna banka učiniti sve što je potrebno da sačuva evro, i dodao „verujte mi, to će biti dovoljno“.
„Mi loše ocenjujemo rad guvernera Narodne banke Srbije”, kazao je Nikolić…
Nova ljubljanska banka je u nezavidnom stanju. U kakvom su stanju druge banke? Ima li razlike između onih u domaćem i stranom vlasništvu?
Održivost kursa ne zavisi samo od deviznih rezervi, već i od toga da li je taj kurs, pojednostavljeno rečeno, precenjen ili potcenjen.
Možda nije besmisleno razmotriti ekspoze Ivice Dačića. Ozbiljnije analize nije bilo, a to nije u skladu sa demokratskom odgovornošću ni vlasti niti javnosti.
Jedno je promeniti vladu, a drugo politiku. Kada je reč o balkanskim zemljama, prelomna je po mnogo čemu bila 2000. godina.
Srpska privreda ne bi trebalo da se suočava sa značajnim problemima s plasmanom proizvoda na stranim tržištima.
Novi koncept privredne politike koji najavljuje buduća vladajuća koalicija podrazumeva veću, a ne manju politizaciju centralne banke.