Ime i zamrznuti konflikti
Novi magazin – Pretnja promenom odnosa prema imenu zemlje zasniva se na grešci da se može voditi politika zamrznutog konflikta prema Kosovu i zemljama koje ga priznaju.
Novi magazin – Pretnja promenom odnosa prema imenu zemlje zasniva se na grešci da se može voditi politika zamrznutog konflikta prema Kosovu i zemljama koje ga priznaju.
Novi magazin – Javnosti je nekako promaklo da je prva polovina godine bila veoma loša, privredno posmatrano. Rast proizvodnje je bio jedva nešto preko jedan odsto.
Novi magazin – Iznose se različita mišljenja o tome šta je minimum ispod kojeg se u pregovorima ne sme ići. Tu je reč o elementima ustavnog uređenja Kosova. O kojima se neće pregovarati.
Mislim da razumem pobudu da Vučić i akademici i vladike i radikali i naprednjaci i srpski demokrati i patriotski naučnici i svi drugi, političari svih konfesija takoreći – razgovaraju o Kosovu.
Ovde će biti reči o trajnim karakteristikama srpske privrede u leva i desna vremena, da se tako izrazim. I o razlozima obnavljanja liberalnih elemenata privredne politike…
Novi magazin – „Ekonomska situacija u Srbiji se dramatično popravila od usvajanja ekonomskog programa“ koji podržava MMF stendbaj sporazumom. Šta se to bitno (dramatično) popravilo?
Novi magazin – Berlinski proces koji se nastavlja sastankom u Trstu sredinom sledeće nedelje, ima za cilj razvoj balkanskih zemalja koje bi trebalo da se pridruže EU.
Srbija bi da se pridruži Evropskoj uniji, ali i sve ostalo, pa i ono što nije u skladu sa članstvom. Zvanični ruski stav je takođe da je najbolje i jedno i drugo, a ne jedno ili drugo. Uzmimo to ozbiljno.
Novi magazin – Razlika je u tome što se javna ulaganja ne rukovode ili ne bi trebalo pre svega da se rukovode zaradom, a privatna moraju.
Šta bi trebalo da bude opozicioni program u Srbiji? Pođimo od navoda iz napisa gospodina Dragana Đilasa: „Ne vidim nijedan razlog zašto bi državne kompanije bile uspešne u Nemačkoj, a ne u Srbiji.“
Novi magazin – Rasprava o tome hoće li se EU održati još uvek zaokuplja mnoge ljude. Mene je zanimalo šta je zajedničko političkim zajednicama koje nisu uspele da se održe.
A person who is a minority according to practically all features of political significance, Ana Brnabic, is going to be Prime Minister. How will she rule? She won’t. President Vucic will.
Predsednik vlade će biti osoba koja ne pripada manjini po jednom ili dva obeležja, već praktično po svim koja su od političkog značaja. Kako će ona da vlada? Neće. Vladaće Predsednik Vučić.
Zemlje zapadnog Balkana koje su članice regionalne zone slobodne trgovine CEFTA imaće bescarinski režim trgovine sa EU kada sve te zemlje sprovedu Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju.
Nova američka administracija ne priznaje globalnu zajednicu shvaćenu kao društvo. Da li to znači da zaista nema svetske političke zajednice? Ne znači. Zato što postoje globalna javna dobra i zla.
Interes za članstvom u EU je u porastu u većini balkanskih zemalja. Privrede jugoslovenskih država postaju sve povezanije sa privredom EU i to počinje da utiče na shvatanja privrednika.
Niska stopa rasta u prva tri meseca uglavnom se pripisuje padu proizvodnje u sektoru proizvodnje energije i ruda. Ali nije podbacio samo rast proizvodnje energije i ruda već i privrede u celini.
Novi magazin – Kako bi eventualno mogao da izgleda dogovor o “jačanju Evropske unije”, što je proklamovani Makronov cilj? On bi trebalo da sadrži tri elementa…
Zaista je originalna tvrdnja autora Peticije da bi veru trebalo posmatrati kao nauku, jer onda njihova vera mora biti odbačena, budući da nema naučnog načina da se dokaže njena istinitost.
Novi magazin – Kada bi Francuzi glasali za napuštanje Evropske unije, to bi promenilo sve. Kako izgleda, neće. Zašto? Razlozi su socijalni i nacionalni, da se tako izrazim.
Sve se objašnjava etničkim sukobima, pa politička nestabilnost u Makedoniji mora biti izazvana sukobom Makedonaca i Albanaca. A radi se o izboru između autoritarizma i demokratije.
Novi magazin – Uzmimo tek završene predsedničke izbore u Srbiji i proteste koji su izbili odmah posle proglašenja rezultata. Uzmimo onda primer Makedonije, o kojoj se sve više govori.
Nije izvesno da postoji većina za autoritarni predsednički sistem, iako je većina izabrala Vučića. Ako većine da se prećutno izmeni sistem nema, Srbija bi mogla ući u krizu legitimnosti.
Zašto sam odustao od toga da detaljnije pišem o kontekstu u kojem je nastala Oda Staljinu? Zato što je oda o Staljinu, a ne o Mandeljštamu. Kontekst, istorijski ili lični, nije naravno nepoznat.
Trajna vrednost ove poeme je u užasu koji izaziva svojom autentičnošću: kako uzdići zlo, veliko u ovom slučaju, mada se moralno i estetski taj zadatak ne razlikuje ni kada se radi o manjem zlu.
Novi magazin – Članice balkanske carinske unije bi bile zemlje koje nisu članice EU. To znači da bi BiH i Srbija imale isti carinski režim sa svim zemljama sveta.
At one time, I found it useful to think in terms of Marx’s dictum: from each according to their abilities, to each according to their needs. Start with Plato, not altogether literally…
Nije mnogo važno, ali pošto je ušlo u kolokvijalnu upotrebu, a i u naslov meni upućene kritike – šta znači Fukujamina tvrdnja? Prvo, da je komunistička ideja o kraju istorije otišla u istoriju…
Novi magazin
Istorijski posmatrano, Evropa bi mogla da bude organizovana na sledeća četiri načina. Jedan je neka verzija Evropske unije, drugi je Evropa država…
O čemu se odlučuje ili bi trebalo da se odlučuje na ovim izborima? Prvo o tome hoće li se uvesti predsednički sistem. Po ustavu, Srbija je parlamentarna, skupštinska demokratija.
Gledao sam predstavu Lazara Stojanovića u Domu omladine. Ostalo na internetu. No, uzmimo samo „Plastičnog Isusa“. Levičarski film? Uostalom, koji bi bio kriterij pripadnosti levici?
Pretpostavimo da Vučić ima za cilj da pobedi u prvom krugu – bez obzira na izvesnost, bar kako je javnost vidi, pobede u drugom – dok njegovi konkurenti imaju za cilj da mu to ospore.