Ustavna pretnja
Postoji opasnost da promena Ustava bude iskorišćena za to da se pravosudni sistem stavi pod još veću kontrolu izvršne vlasti. Kako će to biti učinjeno videćemo kada vlada objavi predlog izmena Ustava.
Postoji opasnost da promena Ustava bude iskorišćena za to da se pravosudni sistem stavi pod još veću kontrolu izvršne vlasti. Kako će to biti učinjeno videćemo kada vlada objavi predlog izmena Ustava.
Milošević se bojao demokratizacije, dok Vučiću zbog privrednih neuspeha preti smena na nekim od sledećih izbora. Nacionalizam i ruska podrška su obojici bili korisni, ali iz različitih razloga.
Ako predsednik može da bude koordinator svih bezbednosnih službi, što ne bi mogao i da obara vladu? Kako drugačije protumačiti izjavu da „nije tajna da se razgovara o vanrednim izborima“.
Kako je najava finskog poslanika da će podneti inicijativu u svom parlamentu postala „Pometnja u EU“ u srpskoj novinarskoj interpretaciji…
Dvojica umetnika su privedeni zato što je prvi na otvaranju Muzeja savremene umetnosti delio maske sa Vučićevim likom, dok je drugi krenuo da u Muzej unese sliku predsednika u zlatnom ramu.
Tilersonov izaslanik je u Beograd doneo dilemu kojom se i mi bavimo kao delom našeg šizofrenog politikantskog žongliranja: kome i kako pripadamo, ako uopšte negde možemo da se denemo?
Najbolji delovi kod njega su oni koje je kod drugih najviše prezirao. Znate ono: razvoj proizvodnih snaga dovešće do toga da čovek pre podne slika, a popodne peca ili piše pesme.
U razvijenim zemljama nije došlo do odumiranja države: iako kao ideologija teži smanjenju države, u stvarnosti neoliberalizam proizvodi sve veći državni aparat.
Izlaganje na konferenciji „Zakoni sećanja – Kriminalizacija istorijskih narativa“ na Kolumbiji u Njujorku: Rešenje za teška pitanja prošlosti je promena obrazovnog sistema, posebno nastave istorije.
Autor idejnog rešenja za spomenik Zoranu Đinđiću, Mrđan Bajić, kaže: „Od kada sam čuo za raspisivanje konkursa, preslišavao sam se na koji bi način trebalo evocirati Đinđićevu političku i filozofsku misao.“
Zahtevi za autonomijom se umnožavaju, a leve partije zaostaju u razumevanju da ponekad nacionalno pitanje može biti u skladu sa borbom za socijalnu pravdu.
Umro je antropolog Vjačeslav Vsevolodovič Ivanov. Bio mi je mentor na doktorskim studijama. Neko se jednom našalio: Latinjina je odlično obučena za rusku ekonomiju – učila je mitologiju kod Ivanova.
Lepo stoji u strategiji kulture da se o srpskom 20. veku mora govoriti kao o stoleću stradanja nacije, a onda dođe ta Nemica, još i nobelovka, i kaže: Srbi su krivi za sve što im se dogodilo krajem 20. veka.
Krajem prošle nedelje u Agenciji za privredne registre (APR) široj javnosti su predstavljeni rezultati poslovanja srpskih preduzeća u 2016. godini. I imala je dotična javnost šta i da vidi.
Ne beše Tomislava Nikolića na Tašmajdanu. Od osnivača SNS-a nije bilo ni Borisa Tadića, čiji sunovrat dokazuje da je za politiku potrebno bar malo pameti, što njemu ipak nije bilo na raspolaganju.
Zar predsednika nema dovoljno u medijima? Nema! O tom skandalu će ovde biti reči. Kao i mnogi drugi hejteri, pogrešno sam mislila da ga ima previše. Zato je moj televizor godinama uglavnom ugašen.
U svom tekstu na Peščaniku, Biljana Srbljanović je reagovala na negativne komentare o idejnom rešenju za spomenik Zoranu Đinđiću. Međutim, u njenoj reakciji su izostali odgovori na ključne primedbe.
Povodom polemike o spomeniku Zoranu Đinđiću, čiji su autori Mrđan Bajić i Biljana Srbljanović: Čovek koji je Meštrovićevog Pobednika izvukao iz šupe pune otpada zvao se Kosta Kumanudi…
Kolinda Grabar Kitarović i Vladimir Putin došli su na sastanak svaki sa svojim psićem: hrvatska predsjednica na uzici je vodila državnoga odvjetnika, dok je ruskome vođi uz nogu skakutao direktor Sberbanka.
Najnovija packa ide kablovskoj televiziji jer je „cenzurisala predsednika države“. Kako ga je cenzurisala? N1 je, umesto da u direktnom prenosu prikaže partijsko slavlje – imala samo izveštaj.
Možda je vreme da se podsetimo univerziteta – profesora, asistenata i studenata – od pre samo par decenija i uporedimo, na sopstvenu sramotu, stanje akademskog duha nekada i sada.
Ponavljamo Uvod iz autorove knjige Šta je populizam, pred dolazak Jan-Werner Müllera u Beograd u utorak 31. oktobra, na razgovor u CZKD-u sa Vesnom Pešić i Dubravkom Stojanović.
Premijerka je nežna prema svojim ministrima: ako se bave mutnim poslovima, ako ih sumnjiče za falsifikovanje doktorata ili zločinačko udruživanje – sve je spremna da im oprosti, samo ako daju rezultate.
Svaki dosadašnji režim u Srbiji imao je svoje mističko središte, neku vrstu proročišta, kome se obraćao kada je trebalo odlučiti da li da se priklonimo Vašingtonu ili Moskvi…
Nema saznanja o tome da su se Stefanović i Gašić mnogo nasekirali zbog vrhovne apstinencije; to njima dođe kao deo posla – predsednici i države prolaze i nestaju, a službe i policajci su večni.
Komandanti jedinica koje su sprovodile teror tokom rata na Kosovu Božidar Delić, Ljubiša Diković i Vladimir Lazarević predavaće, kako saznaju Večernje novosti, kadetima na Vojnoj akademiji.
Aleksandar Vučić je presudio: SNS na svom računu ima čist novac koji dobija od države i SNS ne pere pare. Čuvenih 12.000 istih donacija on je sveo na „neku ženu koja je uplatila 19.000 dinara“.
Trump je promenio pravila igre. Za razliku od Weinsteina, on nikada ne bi obećao da će otići na lečenje. Nikada ne bi molio za još jednu šansu, jer onda si već gubitnik: žrtva stvarnosti, a ne njen tvorac.
Nema se šta zameriti ideji da svaki narod ima pravo da odlučuje o svojoj budućnosti. Problemi nastaju kada je u igri više od jednog naroda: katalonsko samoodređenje isključuje špansko samoodređenje.
Ministar obrazovanja mudro izbegava svaku proveru svoga znanja, ali za utehu smo saznali koliko premijerka poznaje obrazovnu problematiku. Kako se i dalo pretpostaviti, ona o tome nema pojma.
Kada je ekonomija u pitanju, Britanija se nalazi pred izborom: da se vrati u 80-e godine 20. veka uz Theresu May, ili da sa Jeremyem Corbynom temeljno pretrese svoje ekonomske politike.
Pre svega, Nobel za ekonomiju ne postoji. Tim imenom se neprimereno naziva nagrada koju je 1968. ustanovila Centralna banka Švedske (Sveriges Riksbank) povodom 300 godina svoga postojanja.