Nevidljivi
Srbija ima jedan od najrestriktivnijih propisa o oduzimanju poslovne sposobnosti. Zahtevi za reformom stigli su i od strane Evropske komisije u njenom redovnom Izveštaju o napretku Republike Srbije za 2014.
Srbija ima jedan od najrestriktivnijih propisa o oduzimanju poslovne sposobnosti. Zahtevi za reformom stigli su i od strane Evropske komisije u njenom redovnom Izveštaju o napretku Republike Srbije za 2014.
Uz potpisivanje viznog sporazuma sa SAD i trgovinskih sporazuma sa Australijom i Južnom Korejom, Kina je pod geslom „Jedna zona – jedan put“ oglasila i svoj plan o obnavljanju drevnog Puta svile.
Srpski narod živi u svetu koji je naseljen osvajačkim narodima i pitanje je vremena kada će neki od njih ponovo banuti naoružan pred kuću Srbinovu. Spremajte se za odbrambeni rat ako ste po karakteru Srbi, poručuje nam pisac.
Nekada su u Srbiji živeli i dobri i loši ljudi. I bili su manje-više ravnomerno raspoređeni po strankama, profesijama, gradovima… Sada dobri ljudi žive samo u vladajućoj stranci.
Posle bezuspešnih pokušaja da nacrt novog imigracioniog zakona prođe kroz Kongres, predsednik Obama je doneo uredbu o imigraciji koja će milionima ilegalnih imigranata u SAD omogućiti da legalizuju svoj status.
Turska policija je saopštila da je mladić iz Srbije ubijen u sukobu između srpskih navijača. Ako je tako, da li je ubistvo mladića manje tragično? Iz ugla zdravog razuma, odgovor je očigledan.
Govor na 65. dodeli Nacionalnih književnih nagrada u Njujorku, gde je Ursula Legvin primila nagradu za životno delo i poseban doprinos američkoj književnosti.
Nekoliko sudija visokih sudova podnelo je krivičnu prijavu protiv Nate Mesarović, Snežane Malović i članova prvog saziva VSS. Posle pogubne reforme pravosuđa, ovo bi se i očekivalo u nekoj dosadnoj, pomalo pravnoj državi.
Stalne dileme evropskog društva ukrajinska književnica Oksana Zabužko nazvala je “napuštenim tajnama istorije”. To su fragmenti našeg sećanja na prošlost. Nazvaću ih duhovima Berlinskog zida.
Od svega što sam pročitala o samitu u Brizbejnu najzanimljiviji mi je izveštaj o četvorosatnom, a po nekim izvorima čak šestosatnom, sastanku Putina i Angele Merkel. Razgovor se vodio (naglašavam) bez prevodioca.
Na samitu G20 u Brizbejnu Merkel i Putin su nasrnuli jedno na drugo, dve političke životinje koje vladaju evropskom scenom. I u bioskope je stigao novi nastavak geostrateškog blokbastera Alien vs. Predator.
Facebook – Bazduljev i Ćirjakovićev Srđa nikada nije postojao. To je falsifikat dva zlonamerna ideološka istomišljenika, koji svoje mesto u čaršiji grade upravo na ovakvim potezima.
Razumem ja ideju o tržištu bar koliko Lakićević razume ideju o umetnosti. Tržište je staro koliko i civilizacija, ono je uveliko pred-kapitalističko i nemoguće je odbaciti ga ili se praviti da ga nema.
Naše vlasti imaju proste odgovore na složena pitanja: ekonomski kolaps se rešava smanjenjem plata i penzija, siromaštvo prinudnim radom, kritika vlasti zabranom emisija… Isto važi i za novo udruženje advokata.
Predsednik ne bi smeo da podgreva albansko-srpsko neprijateljstvo podrazumevajući da to donosi političke poene. On bi trebalo da radi na stvaranju društva u kome će mu upravo susret sa albanskim premijerom doneti poene.
Kao prevodilac sa albanskog na crnogorski i srpski, tvrdim da Aleksandar Vučić nije razumio ono što mu je govorio Edi Rama, i obrnuto.
Moj deda je bio nemački Jevrejin i u Prvom svetskom ratu se borio za svoju zemlju. Četvrt veka kasnije, u bekstvu od nacista stigao je do Portugalije, gde je zapisao svoja sećanja na Veliki rat.
Kao u monopolu, i u evropolu se kocka sa imovinom, pri čemu je Trojka banka. Ona je na početku igre pozajmila novac igračima: Irskoj 68 milijardi evra, Grčkoj 270, Portugaliji 78 i Kipru 10 milijardi evra.
Sa produbljivanjem ukrajinske krize, Brisel je povećavao pritisak na Beograd, da se suprotstavi svojoj saveznici Rusiji i uvede joj sankcije.
Nisam napisao, kao što tvrdi Dejan Ilić, moj stari oponent, da je beogradski Sajam knjiga „paradigma poželjnog tržišta“, šta god to značilo, niti se takav zaključak može izvesti iz mog teksta.
U svetskom trendu udaljavanja od demokratije ugrožena je sloboda medija, a novinari su postali potrošna roba. Često nemaju podršku javnosti, a u nekim zemljama su predmet mržnje i mete nasilja.
Pozivanje na razum i ekonomske interese, što Brkić i Lakićević izvanredno rade, naprosto nije dovoljno. Budući da je u pitanju isključivo politički problem, rešenja se moraju tražiti pre svega u domenima kulture i obrazovanja.
Vučić nije uspeo da odigra svoju novu ulogu radikala preobraženog u naprednog Evropejca. A javnost je iščekivala da vidi kako će Vučić proći na testu povratka Šešelja.
Možda je problem u tome što mi sve svoje čuđenje potrošimo na stvari za koje nam drugi kažu da su za čuđenje. Čudili smo se dronu, pa albanskom premijeru, pa puštanju Šešelja…
Trčala sam sa mladom ženom, zajedno smo gurale kolica sa njenim detetom. Znam samo da sam se zgrbila, jer sam bila viša od većine Grka oko sebe. Kada sam došla kući, već je bio proglašen policijski čas.
Putinova poseta Kini i njegovo učešće na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APES), trebalo je da celom svetu pokažu da će Rusija opstati i bez stranih investitora i partnera.
Vaso Lekić je prodao svoj biznis, Bakinu tajnu, jedan od retkih cenjenih srpskih brendova. Krvoločni tabloidi skoro da su to prevideli, zabavljeni novim zlokobnim atentatima i mitinzima.
Kina je talac pohvala sa zapada. Njeni stručnjaci za obrazovanje bi se oslobodili ispitne ortodoksije koja sputava kreativnost, ali se ne usuđuju da odustanu od metoda koji daju rezultate kojima se zapadnjaci dive.
Poslovnu klimu ne odr(a)žava predsednik države nego državni činovnik, ona se ne može osetiti u vladi nego u opštini, nju ne otelovljuju premijer ni njegovi ministri nego šalterski službenici.
Ovo su možda poslednji sati u životu File, sprave veličine veš mašine koja je prevalila put od preko 6 milijardi kilometara. Ako izdahne na kometi 67P, tuga za njom će se osetiti mnogo dalje od kontrolne sobe u Nemačkoj.
Ovaj veliki ljubitelj Evrope posetio je Beograd i održao predavanje o krizi evropskog projekta, kosmopolitizmu i mogućem Evropskom proleću. Razgovor sa Ulrihom Bekom za Peščanik vodili su Milica Jovanović i Dejan Ilić.
Naša kriza je pre svega politička i ekonomska, ali je i rezultat diskurzivnog hendikepa: mi više ne znamo kako da govorimo o vlastitom nezadovoljstvu, a još manje o tome kako da ga prevaziđemo.