Fusnota
U fusnoti Nacrta građanskog zakonika stoji da u javnoj raspravi treba svestrano sagledati mogućnost zakonskog regulisanja istopolnih zajednica, posebno uvažavajući pravno relevantna mišljenja.
U fusnoti Nacrta građanskog zakonika stoji da u javnoj raspravi treba svestrano sagledati mogućnost zakonskog regulisanja istopolnih zajednica, posebno uvažavajući pravno relevantna mišljenja.
Najdramatičnije je bilo to što je u uzastopnim odlukama donesenim prošle nedelje Sud proglasio da parovi istog pola imaju ustavno pravo na sklapanje braka.
Tamo gde ima preduzetništva, ima i mecenarstva. Tamo gde ima pojedinca, ima i društva. Tačnije, tamo gde ima slobodnog pojedinca ima i slobodnog društva.
Iz arhive: U Hrvatskoj i u Srbiji nema želje za korake ka pomirenju i utvrđivanju zajedničke, po mogućstvu objektivne, istine. Svaka strana će nastaviti da živi u svom mehuru.
Već dvadeset godina u Srbiji se ne donosi zakon po kome bi osobe izbegle iz Hrvatske u avgustu 1995. dobile status civilnih žrtava rata, a time i mogućnost da im država pomogne.
Biće moguće proizvoljno otpuštanje, posle čega će se primati neki novi, poželjni zaposleni. Jedini cilj takvog otpuštanja je stvaranje partijski homogenog javnog sektora, a ne efikasnog i odgovornog.
Referendumsko „ne“ može da preživi samo ako Grci nastave da vode strpljiv gerilski rat protiv finansijske okupacije.
Nova reklama za Lav pivo je kao da ju je pravila ova vlast. Tačno nas tako vide. I tačno to misle o nama. I tačno nam to rade.
Lakim potezom ručnog zgloba, Maljevič je na Crnom kvadratu sve sveo na „nulti oblik“. Ispalo je da je nula kvadrat. To otkriće je jedan od najstrašnijih događaja u istoriji umetnosti.
Povodom 8. marta, iz arhive: Na prvom času pitam studentkinje da li se smatraju feministkinjama. Odgovor je – ne. Kad pitam da li su za pravo žena na slobodu, jednakost i pravdu, odgovor je – da.
Ako je o godišnjici teških reformi reč, nije jasno šta se obeležava, da ne kažemo slavi. Da je teško to je očigledno, ali se reforme ne vide baš najbolje.
Taj prostor je bio tako skučen, a toliko blistave i važne muzike je tamo nastalo. U klubu Slugs’ je opstajao akustični džez u mračnim godinama Bitlsa, tvista i rok koncerata.
Posle dvadeset godina domaći zvaničnici konačno priznaju da je Srbija u periodu 1991-1995. bila u ratu i imala teritorijalne pretenzije prema susednim državama?
Izvan rafinmana međunarodnog pomorskog prava, čovek bi se upitao u čemu je problem, i da li to zaista treba Hrvatskoj pored onolike vode.
Jer eto prođoše vekovi a Tolstoj se (recimo) u Belgiji nije dogodio. No oni ga u prevodu i dan-danas s radošću čitaju. I srećni su zbog toga.
U prvoj deceniji ovog veka Grčka je bila među pet najvećih uvoznika oružja, uglavnom nemačkih kompanija Ferostal, Rajnmetal i Dajmler-Benc.
Predlog zakona o maksimalnom broju zaposlenih u javnom sektoru ne samo što je neracionalan, nego je i otvoreni poziv onima koji o otpuštanjima odlučuju na razračunavanje sa neistomišljenicima.
Skulpture predstavljaju Harmodija i Aristogeitona, koje su Atinjani slavili kao ličnosti koje su stavile tačku na eru tiranije i tako postale centralni simboli atinske demokratije.
Kada ministarka spoljnih poslova izjavi da se proslavom Oluje „ne slavi ničija tragedija“, to ne zvuči ubedljivo jer Hrvatska ne preduzima mere da tu tragediju ublaži.
Ima migranata koji su još 2010. ka boljem životu krenuli iz Konakrija, glavnog grada Gvineje. Više od pet godina trebalo im je da preko Dakara, Kazablanke, Istanbula, Izmira, Atine, Soluna i Skoplja, stignu do Srbije.
Krug čije je iscrtavanje počelo osamdesetih, kada su srpski političari gradili svoje karijere opelima nad stratištima iz Drugog svetskog rata, zatvoren je predlogom Rezolucije o Srebrenici.
Leta u Americi dobijaju imena kao uragani, samo sa prezimenom: Trayvon Martin ili Michael Brown. Kao sa uraganima i njihov dolazak je očekivan, ali kada stignu, svi su zatečeni.
Sud je 2015. poništio ukaz koji je zakonom ukinut još 2001. Poništio ga je u korist A. Karađorđevića, iako je već bio ukinut prema svima koji su u ukazu nabrojani.
Sudeći po stavovima onih koji bi grčku krizu rešili kao i hrast, pragreh nije to što su Eva i Adam jeli sa drveta spoznaje, već što je Isus proterao lihvare iz hrama.
Tajanina mama je rekla: „Narod gladuje, a oni troše lovu na vojne cirkuse! Nemoš virovat!“ Tajanin tata je rekao: „Samo u ljutin diktaturama se priređuju par… vojni mimohodi!“
Oglas za escajg, koji je Nabokov nazvao “Obožavanje kašika”, izvesno je odigrao važnu ulogu u stvaranju lika prigradske udovice Šarlote Hejz. Iz dirljivog smeća rodilo se remek-delo.
To što je mlađani volonter dobio šut-kartu jer je javno ukazao na sramno ponašanje sudije koji je uramio presudu o rehabilitaciji Karađorđevića, predstavlja surovu opomenu za sudijski podmladak.
Podsmeh i razapinjanje za „obične“, zaštita za one na odgovornim funkcijama, te skretanje pažnje od pitanja od javnog značaja – to je uglavnom slika srpskih medija.
Uprkos književno-kritičkoj tradiciji koja uči da je ličnost pisca nevažna za vrednovanje dela, nije li zadovoljstvo čitanja teksta i u razmišljanju o enigmi osobe koja ga je napisala.
Novi paket pomoći Grčkoj predstavlja istorijski presedan – u njega otvoreno sumnjaju čak i glavni akteri, grčki premijer i nemački ministar finansija.
Bild je nedavno uporedio Angelu Merkel sa Bizmarkom. Ali ona nije Bizmark. Prikladnije bi bilo poređenje sa Vilhelmom Drugim.
Jednodnevnom obukom žena u borilačkim sportovima, policija šalje poruku da su one direktno odgovorne za svoju (ne)bezbednost. To podseća na poznati diskurs „okrivljavanja žrtve“.